Prof. dr Ivan Stanković, predsednik Komisije za aditive Srbije, stručnjak Zajedničkog ekspertskog komiteta Svetske zdravstvene organizacije i Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) - JECFA, istakao je da nije moguće dokazati apsolutnu neškodljivost aditiva.
- Može se govoriti o stepenu njihove škodljivosti jer, kako kaže Klod Bernard, "ništa nije toksično i sve je toksično" u zavisnosti od količine koja se upotrebi - istakao je prof. dr Stanković.
On je naveo da se prema međunarodnoj prihvaćenoj proceduri određuje prihvatljiv dnevni unos za svaki aditiv. Primera radi, prihvatljiv dnevni unos za aspartam (E-951) je 40 miligrama po kilogramu telesne mase čoveka. Aspartam je dozvoljen i puno korišćen zaslađivač.
Aditivi su supstance koje se prirodno uglavnom ne nalaze u namirnicama. Prehrambena industrija ne može bez aditiva jer se dodaju u toku proizvodnje, prerade, pripreme, obrade, pakovanja transporta ili čuvanja, pri čemu postaju njihov sastojak. Slovo E na proizvodu znači da je aditiv odobren u Evropskoj uniji. Svaki proizvođač mora da poštuje pozitivnu listu (dozvoljenih) aditiva na kojoj se nalazi 316 aditiva podeljenih u 22 kategorije.
Prema rečima prof. dr Stankovića, s liste dozvoljenih aditiva do sada, zbog svoje toksičnosti, nije skinut nijedan. Dolazilo je samo do korekcija količina koje se mogu dodavati i grupe namirnica u koje se može dodavati. Sagovornik pojašnjava da postoje aditivi koji su toksični kada se posmatraju izvučeni iz konteksta.
- Primera radi, nitriti su otrovi i nalaze se na listi otrova, ali su oni nezamenljivi konzervansi za proizvode od mesa jer su efikasni protiv toksogenih vrsta bakterija. Njihova akutna toksičnost eliminisana je načinom njihove upotrebe jer se oni mogu puštati u promet samo kao homogena mešavina s kuhinjskom solju koja sadrži 0,5-0,6 odsto nitrita, tako da nije moguće ni namerno, ni slučajno, zbog slanoće proizvoda uneti toksičnu količinu nitrita - objasnio je prof. dr Stanković.
Druga je priča to što pojedine osobe mogu da budu alergične na neke aditive. Poslednja velika studija o unosu aditiva u zemljama EU iz 2001. godine pokazala je da dnevni unos aditiva ne premašuje prihvatljiv unos ni za jedan aditiv sa pozitivne liste. Proceni bezbednosti upotrebe svakog aditiva prethodi veliki broj ispitivanja
U SRBIJI ISTO KAO I EU
U našoj zemlji proizvodnja, promet, kvalitet aditiva, pozitivna lista i uslovi upotrebe aditiva regulisani su Pravilnikom o kvalitetu i uslovima upotrebe aditiva u namirnicama koji je donet 2003. godine, i koji je usaglašen sa direktivama EU.
NE PRETERIVATI SA SALAMOM
Prof. dr Jagoda Jorga, specijalista za ishranu (dijetolog) sa Medicinskog fakulteta u Beogradu, savetuje umerenost u ishrani i upotrebi prerađevina od mesa, gotovih jela, gaziranih napitaka.
- Moderno čovečanstvo koristi mnogo više prerađevina nego pre tri decenije. Međutim, danas se upotrebljavaju isključivo aditivi koji su odobreni u EU. Sigurno je da ne bi trebalo non-stop jesti prerađevine na uštrb svežeg voća i povrća i sveže pripremljenog jela - istakla je prof. dr Jorga.
N. Rakić
Quaerite et invenietis | Everything in life is Luck -- Donald Trump | http://www.akcenat.info | Momenat – Vaša instant doza vesti | Part Time Freelance Journalist