Na drugoj slici je prikazana udaljenost svih rutera od rutera B, i to uz primenjen Dijkstra algoritam, tako da su prikazane samo najbolje putanje. Zbog toga i nema tih podataka za ruter B (ako bi baš insistirao da bude onda bi to bilo (0,B) :). Podaci u zagradama ti govore respektivno udaljenost od rutera B, i sledeći ruter (hop) na jednoj (u ovom primeru - najboljoj) putanji.
Sam postupak dobijanja tih vrednosti nije težak za shvatanje. Krećeš od rutera do kog računaš "udaljenost" i ideš do prvog (prvih) sledećeg. U zagradi zapisuješ prethodni ruter i ukupnu udaljenost. Tako ideš redom, dok ne prodješ sve rutere. Naravno, za neke rutere ćeš imati više putanja, ali ćeš čuvati samo najbolju putanju. Npr. za ruter F imaš (5,E) i (8,G). Naravno, (5,E) je kraća putanja, pa je zato ona i sačuvana, odnosno prikazana na slici kao najbolja. Za svaki sledeći putanju koja prolazi kroz ruter F ćeš koristiti tu najbolju putanju (5,E), a ne ovu drugu lošiju.
ex.mangel