Mali osvrt na temu snage pojačala...
Neko je sigurno primetio da je trafo kod pojačala jedva mlak kod dugotrajnog rada sa muzičkim signalom, međutim kod punog opterećenja sinusnim signalom od recimo 1 kHz, njegova temperatura
naglo raste. Ta promena temperature lepo se može primetiti i na otpornicima za testiranje koji su daleko topliji kod opterećenja pojačala konstantnim signalom iz generatora.
Znači da je električna snaga koju proizvede pojačalo u radu sa audio signalom mnogo manja nego kod rada sa punim signalom iz generatora.
Proizvođači primenjuju tu caku kod projektovanja napajanja da bi ih pojačalo koštalo što manje. Takođe koriste i karakteristiku trafoa da kratkotrjno može dati mnogo veću snagu od deklarisane bez ikakvih posledica.
Tu su i elektroliti da svojom usladištenom energijom kratkotrajno nadomeste manjak snage u trafou i prividno daju veću snagu pojačala.
Retki su proizvođači koji daju podatak o snazi i to mereno na oba kanala u isto vreme sa sinusnim signalom iz generatora. Obično je podatak dat samo za jedan opterećen kanal bez drugog.
- Iz mog iskustva potrošnja iz mreže je oko 30-50% veća (AB i H klasa), od čiste snage izmerene osciloskopom i termogenim opterećenjem.
Kod skoro svakog pa i kod najjeftinijeg pojačala trafo će zadovoljiti potrošnju jednog kanala pod punim opterećenjem sa signalom iz generatora. Međutim kod opterećenja oba kanala u isto vreme javiće se veliki pad napona na ispravljačkom stepenu zbog koga će i snaga biti izlimitirana na neku vrednost koja zavisi od "tvrdoće napajanja".
Naravno, kod rada sa promenljivim audio signalom slab trafo će uglavnom zadovoljiti potrebe pojačala uz nešto lošije karakteristike i to kao kompromis između cene i kvaliteta.
- Osnovni nedostatak je što takva koncepcija totalno odudara od teorijski idealnog pojačavača snage koji bi trebalo da radi kao izvor konstantnog napona i može da da neograničenu struju na svom izlazu u zavisnosti od potrebe inače kompleksnog opterećenja (zv. kutija sa pasivnom skretnicom).
Dotična pojačala rade kao izvor konstantne struje.
Struja na izlazu je limitirana slabim napajanjem i kojekakvim zaštitama od kratkog spoja pa napon na opterćenju pada da ne bi bila prekoračena tanka nit do pregorevanja i to sve zbog uštede na skupim komponentama kao što su izlazni tranzistori, hladnjaci, ventilatori, elektroliti, trafoi...
- Zaključak je da stvarno podatak o potrošnji pojačala iz mreže može biti manji od čiste snage pojačala koje radi sa promenljivim audio signalom.
U slučaju da je pojačalo opterećeno signalom iz generatora do klipa podatak
ne važi!
Umorih se od pisanja, daaajte jedno 'ladno pivo!!!
[Ovu poruku je menjao 2sk135 dana 14.04.2011. u 21:15 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao 2sk135 dana 16.04.2011. u 00:55 GMT+1]
Ko zna da ne zna - najveći je!