@zivadin_despot
Ako je vec namotan trafo, onda bi morao da stavis stabilizatore za napajanje TLP, a ako jos nije namotan, onda predlazem da smanjis naizmenicne napone za TLP na 4 x po 11VAC, i stavis samo po grec, osiguran otpornikom 0,47-1 ohm, i + i - od greca pravo na Elko-e vezane za gornje TLP (bas na te tacke, bez zaobilazenja PCB-om).
A + i - od greca za tri donja TLP na one otpornike od 1 ohm (kao na pdf).
Kondenzatori u napajanju se ponasaju poput "amortizera" za promene napona na svojim krajevima.
Kod "brzih" pojava, odnosno pojava sa kratkim (strmim) tranzicijama, sa udaljenoscu kondenzatora opada efekat "amortizera", i posle izvesnog rastojanja je (sa aspekta tih strmih tranzicija), kao da ga nisi ni stavio.
To se dogadja zbog induktivnosti vodova, gde je prakticno umetnuta njihova reaktivna otpornost izmedju kondenzatora i tacaka na kojima ne zelimo promene napona.
Dakle, kondenzatori trebaju biti povezani najkracom mogucom putanjom na tacke na kojima ne zelimo promene napona pri promeni velicine struje u istim. Prednost po rastojanju imaju keramicki (najblize), pa blok (sledeci), pa Elko (on moze najudaljenije). Predlazem pretragu literature na temu: decoupling.
Konkretni predlozi za tvoj projekat:
-ukinuti postojanje PCB za napajanje.
-Staviti napajanje za PIC na PCB gde je sam PIC.
-Postaviti sva 4 greca za TLP napajanja na power plocicu, takodje i otpornike koji su osiguraci.
-Tri Bulk Elko za DC bus, rasporediti na power PCB pravilno duz DC bus.
-Premestiti i grec za DC bus na power PCB.
-sa trafoa se prikljucuju potrebni AC naponi direktno na "svoje" PCB.
-Na power PCB postaviti strujne transformatore, koristeci male toruse sa pregorelih PC osnovnih ploca.
-ispravljac (sa 6 dioda) i "kratkospajajuci" otpornik za strujne transformatore postaviti takodje na power PCB.
-postaviti strujne komparatore na power pcb, napojiti ih sa +15V od donjih TLP i njihov izlaz napraviti tako da pokrece LED od optokaplera PC817, koji se postavlja blizu ivice power pcb, i ciji galvanski razdvojen tranzistor ima
dva pina za dalju konekciju.
Razlozi koji opravdavaju prethodne stavke su sledeci:
- Pojevtinjenje troskova za PCB, jer se dve neznatno povecavaju, a treca vise ne postoji.
-smanjenje broja razudjenih konekcija koje mogu biti izvor problema (posebno kod vecih snaga).
-sklop postaje jednostavniji i ima manji broj konekcija.
-smanjenje aktivnih i reaktivnih gubitaka na PCB, koja je sada bitno kraca.
-power blok postaje potpuno autonoman i fizicki razdvojen od upravljackog, sto mu u buduce obezbedjuje mogucu
nezavisnu primenu (trenutno su jedina veza trafo, LED od TLP, i dojava za OCP, i to sve kontrole galvanski razdvojene).
-sada je vec moguce konstruisati upravljacki deo tako da bude multinamenski ubuduce, gde se u konkretnom slucaju koriste samo prikljucci koji su potrebni za konkretnu namenu, a za neke druge namene se PIC PCB moze nezavisno koristiti, posebno ako se naprave jednostavni pin-heder konektori koji omogucavaju koriscenje i ostalih pinova.
Konkretni predlozi 2:
- postaviti MOSFET-e skoro po sredini sredini power pcb, pa ih prilikom crtanja pomerati ka kraju, kako se "oslobadja" prostor.
- sa jedne strane hladnjaka (one na kojoj su MOSFET-i) postaviti Bulk Elko, DC bus PCB (obe), decoupling-e 100nF/ 630, sve power prikljucke (trafo, motor), na isti hladnjak staviti i power grec.
-predvideti na jednom od ac ulaza power greca mesto za NTC.
-sa iste strane hladnjaka postaviti strujne transformatore, tako da navoj kroz njih formira jumper, koji prolazi kroz torus i sa jednim poluobuhvatom izlazi na PCB koja vodi ka konektoru motora, taj navoj ce ih drzati pricvrscenim za plocicu (moze se sa druge strane torusa postaviti jumper, ciji krajevi nigde ne zavrsavaju, vec samo pricvrscuju toruse). Ne treba ni da napominjem da ovi jumperi sto prolaze kroz torus moraju biti od izolovane zice sa izolacijom sposobnom za bar 600VAC.
-provuci krajeve sekundarnih namotaja na koje je navucen buzir (za bar 600VAC) kroz otvor na hladnjaku, na drugu stranu hladnjaka, ili ispod hladnjaka kroz kanal usecen za tu namenu (predlazem ovo drugo radi lakse demontaze i montaze hladnjaka), a moze se hladnjak i distancirati od PCB sto je povoljnije sa termodinamickog aspekta (to se lako uradi sa par matica ili nekoliko ravnih podloski ).
- obezbediti rupe za srafljenje hladnjaka za plocicu, gde je minimalna blizina bilo kog voda (PCB) bar 5 mm oko srafa.
- TLP, njihove ispravljace pripadajuce kondenzatore-otpornike, ispravljac za strujne trafoe, komparatore, smestiti SA DRUGE strane hladnjaka.
-podeliti tu drugu stranu na dve oblasti: niskonaponsku, na kojoj ce se nalaziti vodovi i prikljucci za LED od TLP-ova, i fototranzistora od PC817, pri cemu treba ocuvati minimalnu fizicku distancu (ne manju nego sto je obezbedjuju optokapleri) izmedju vodova koji idu na konektore za PIC, a najbolje je sto vece rastojanje, i izbegavati paralelne putanje ovih vodova sa putanjama energetskih vodova.
Visokonaponsku oblast, na kojoj se nalaze sekundarne strane TLP, njihovi pasivni elementi, LED od PC817, komparatori, 4 greca za TLP-ove, i konektori za trafo 4 x 11VAC.
(Paznja! sada se komparatori nalaze u visokonaponskom delu, takodje i trimeri za podesavanje OCP, gde treba kod podesavanja koristiti odvrtku sa izolovanom drskom).
- ne izbegavati "jumpere", veoma su pozeljni kod power aplikacija jer skracuju putanje, obezbedjuju povoljan ugao izmedju vodova, dobru izolacionu sposobnost u odnosu na bottom pcb.
Razlozi koji opravdavaju predloge 2:
-hladnjak formira svojevrsnu elektromagnetnu pregradu izmedju energetske i driver zone
-montazom ugaonika od aluminijuma umesto hladnjaka za mosfet-e i grec, moguce je postaviti horizontalno iznad plocice masivan dodatni hladnjak koji se lako demontira, a moze biti od neprocenjive koristi kod velikih snaga.
-mehanicko opterecenje plocice hladnjakom je manje, jer hladnjak nije na ivici.
- veoma pravilne putanje DC bus, koje su pod pravim uglom u odnosu na driver PCB
-izvrstan decoupling, zbog malog rastojanja svih kondenzatora koji vrse decoupling polumostova.
- sada je lako izvesti drive pcb najdirektnije na nozice MOSFET-a, posto je DC bus sa druge strane
- ako se na dobar nacin (pouzdano) izoluju MOSFET-i i grec, sam hladnjak moze posluziti kao glavni nosac plocice, takodje moze biti uzemljen sto je veoma bitno, cak moze hladnjak posluziti kao jedna ili dve strane kutije za smestaj cele naprave.
- kod ovakve gradje se nema potrebe za rastavnim trafoom, pa se DC bus moze napajati direktno iz mreze (za primenu kod visokonaponskih motora 230VAC)
- dobija se autonomni power blok, kome se na DC bus moze dovesti od 0-400VDC (ne vise od toga zbog jednog polariteta pobude MOSFET-a, kod vise od 600VDC je neophodno +- drive na gate), a jedina fiksna napajanja su 4 x 11VAC (po 100-200mA).
---------------------------------------------------------------------------------
Ako ne zuris previse, nacrtao bih ti malo copersko napajanje za power blok (koje bi bilo smesteno na samom power bloku), koje bi ti obezbedilo sva 4 lebdeca napona za TLP, a pritom se napajalo sa jednim naponom od standardnih, industrijskih +24VDC.
Istovremeno bih ti nacrtao i copersko napajanje za PIC, napajano sa istih +24VDC, koje vec vise od deceniju veoma pouzdano radi u okruzenju sa velikom elektromagnetskom "bukom".
Na taj nacin bi ti se sva pomocna napajanja svela na jedan standardni, industrijski, lako nabavljiv izvor od 24VDC, stabilisan za raspon od 100-240VAC, zasticen od kratkog spoja, i kosta celih 11 eura, a o tezini i gabaritima necemo ni pricati, istovremeno se dobija dvostruka gavanska razdvojenost od mreze.
Tako nesto moze se npr. ovde nabaviti:
http://www.sah.rs/Industrijska%20Napajanja/S-10.html
Pozdrav