Citat:
pctel:
Citat:
Važi, navedi i linkuj dva primera, da je neko objavio podatke o brzini reke, pa da je posle neko utvrdio da je to brzina matice.
Ne moramo ici dalje od ove teme - ti si vec linkovao primere, a ja i ti smo potom to racunski utvrdili. Jesmo li ti i ja matematickim putem dokazali da je prosecna brzina dunava kod apatina 0,2 ili 0,4 m/s? Jesmo.
Nismo. Ja sam računao samo kod Grocke i to da proverim tvoju računicu koju si ponovio za slučaj Apatina pa deluje realistično jer si dva puta dobio isti rezultat. Ali meni je prilična razlika između 50 turbina po tvojoj računici, i 4 turbine po nekoj drugoj pa moram da proveravam.
Citat:
Znaci oni kad kazu 1.5-2 m/s misle na brzinu reke u matici, nema sta drugo da bude.
Ima šta drugo da bude, da im je računica i procene jezivo paušalna kao i ova naša, Dunav niko nikad nije zahvatio u kofe a 4000m3 u sekundi je mnogo, napišu 2000 kod Apatina, 4000 kod Grocke, 7000 na ušću u Crno more, ko će to ikad da proverava.
Citat:
A kad smo se vec vratili, ja cu da objasnim zasto smo ti i ja dosli do razlicitih rezultata (0.2-0.4).
E da i ti nešto objasniš :)
Citat:
Meni kad neko kaze "prosecna dubina dunava na tom i tom mestu je 20 metara",
Ali niko ti to nije rekao! To si ti tako preveo u svojoj glavi, ja sam lupio da je prosečna (najčešća) dubina Dunava kroz našu zemlju oko 20 metara, i to na osnovu sajta Vukovi sa Dunava gde su privatna lica u čamcima dok pecaju merili dubinu podrazumevano na sredini reke jer kod obale ne može biti 12 metara i podrazumevano najveću vrednost kao odgovor na pitanje "kolika je dubina", ili stvarno misliš da je pecaroš na svakih 100 metara zabacivao kanapče da proveri dubinu da bi rezultat sabirao pa delio da dobije prosek??? Zezaš me?
Citat:
ja podrazumevam da je to prosek na poprecnom preseku reke, dakle zato reku aproksimiram kao "sifonjer", zato sto ako se kaze da je prosek 20, a pored obale je 2 metra, znaci logicno na sredini je sigurno 30m. Sa druge strane ti ocigledno kad ti neko kaze "prosecna dubina dunava na tom i tom mestu je 20 metara" podrazumevas da se to odnosi na neku duzinu uzduznog preseka, otprilike neko izmeri maksimalnu dubinu 23 m, pomeri se 50m uzvodno, izmeri maksimalnu dubinu 18, pomeri se 50m nizvodno izmeri maksimalnu dubinu 19 i kaze:
"ok, prosecan dubina je 20m". Posto ni ja ni ti nismo zavrsili skolu za kapetana recne plovidbe, pa su nam zvanicne definicije i konvencije nepoznate, onda terminologiju tumacimo na osnovu sopstvenog zdravog razuma, nemamo kako drugacije.
Ne, nego ti ne čitaš, podatak o "prosečnoj dubini Dunava
kroz našu zemlju" sam kao što rekoh izvukao sa nekog opskurnog sajta, gde su ljudi merili baš kao što si sad opisao - na više mesta tokom reke, i utvrđivali najveću, a ne "prosečnu" dubinu, brojka koja se najčešće pojavljivala je bila 20 metara pa sam to uzeo okvirno da bi imao sa čime da baratam. Podatak da je to "prosek" na "tom i tom mestu" si ti izmislio za svoje potrebe.
Ali ni to nije jedini problem sa računicom "prosečne" brzine uz pomoć paušalnog protoka i još paušalnije površine preseka (kao da bi iko ikad postavio turbinu uz obalu znajući da brzina tu opada, nego bi terao na pučinu bliže sredini, a da pri tom ostavi plovni put). U kazanu je širina 150 metara a dubina 90 metara, struje vode tu toliko ubrzavaju da je nesretni Mika Alas morao da uz ostalih stotinjak robova vuče brodove koje je pogonio stari dobri vijak, uzbrdo užetom, i idući putem koji su u klisuru urezali još stari Rimljani, tek kasnije je postao alas. Ako je kod Grocke površina preseka (maksimalno) 1000 x 12 = 12.000, zašto voda u Kazanu ubrzava s obzirom da je poprečni presek veći 150 x 90 = 13.500? Pa verovatno zato što se klisura pri dnu sužava pa poprečni presek više liči na trougao (ili levak uzastranu :) nego na odsečak elipse, pa bi površina poprečnog preseka bila 6.750m2, a voda enormno ubrzava. Idealno mesto i za vodenični točak, i za podvodnu turbinu - kad voda ne bi pri obali i pri dnu konvergirala ka nuli, avaj jadni Joriče, dok voda kao mrtva bara leži na dnu Dunava i pri obalama, i jednostavno svojom težinom dubi put kroz klisuru, za to vreme "maticom" hita enormnom brzinom samo da smeta brodovima i ne može se iskoristiti.
Citat:
Citat:
Da, a pošto kod obale konvergira ka nuli, kroz turbinu će da konvergira u minus, pa će reka da teče unazad.
Povlacim se pred takvim poznavaocem termina konvergiranje. Posle ces da se zalis da ti ja ili neko drugi trolujemo temu? Dobro, umem i ja da se zajebavam...
Prvo nemoj da psuješ, drugo ako umeš da se za-jebavaš (ne bi ovo smeo reći na času Srpskog) zašto to ne bi radio na nekom drugom mestu, učešće na ovoj temi nije obavezno? I treće, ako tvrdiš da brzina reke bliže obali konvergira ka nuli, kako tačno misliš da bi trebalo da protumačim tvoju pretpostavku da bi kroz turbinu trebalo da bude i manje? Nula? Još više konvergira ka nuli? Kako?
Takođe, ako se Bernuli uopšte može primeniti na nešto što nije cev pod pritiskom i sa protokom, zar tvoja opservacija da bi voda obilazila oko turbine otprilike brzinom kao uz obalu gde valja mulj nije u direktnoj suprotnosti, voda bi tu trebalo da se kreće brže od "proseka" i pritisak da bude manji...? Kao na suženju kod Bernulija? "Trenje" od obale, u tom slučaju suženje, nije od važnosti za brzinu.
Citat:
Citat:
samo moramo da se pobrinemo za istočenu vodu koja se ne bi mogla blizu vratiti u korito Dunava nego negde dalje gde pad dozvoli.
Suvisnu vodu cemo da prodamo ovima iz saudijske arabije. Ako se ne obogatimo od energetike, to nam je sigurica.
Smisao za humor ti je izgleda sinhronizovan sa ugledom, pa ide ispred njega i krči mu put :) Zapravo, na mestu gde sam se slučajno zatekao, i gde su mi pokazivali okolna brdašca koja je Dunav napravio su me uveravali da već par stotina metara iza njih svaka voda iako je tako blizu Dunava odlazi u sliv neke druge reke, Save u tom specifičnom slučaju.
Nemoj da pricas?