Ukidaju se više škole
Ukoliko poslanici republičke skupštine daju „zeleno svetlo” novom zakonu o visokom obrazovanju, u Srbiji više neće biti viših škola. Akademci će, naime, upisivati visoke škole ili visoke škole strukovnih studija, zatim će moći da biraju između fakulteta, umetničkih akademija i akademija strukovnih studija. Profesori će u indekse i dalje upisivati ocene od pet do 10, ali će imati mogućnost i da (ne)uspeh na ispitu iskažu nenumerički.
Na čelu univerziteta i fakulteta biće rektor, odnosno dekan, na čelu akademije strukovnih studija predsednik, a visoke škole i visoke škole strukovnih studija imaće direktore. Prvi ljudi visokoobrazovnih institucija biraće se s mandatom od dve godine, sa mogućnošću jednog reizbora.
Ovo su neke od novina koje predviđa Nacrt novog zakona o visokom obrazovanju, koje je od juče i zvanično na javnoj raspravi. Prema predviđanjima prosvetnih vlasti, novi zakon bi trebalo da bude usvojen najkasnije do maja naredne godine.
Budući da je u javnosti bilo najviše polemika oko pravnog statusa fakulteta, akreditacije visokoškolskih ustanova i Nacionalnog saveta, za ovu priliku izdvajamo onaj deo koji će biti presudan za armiju studenata koji svake godine upisuju jedan od šest državnih univerziteta u Srbiji.
Semestri i trimestri
Školska godina će i dalje počinjati 1. oktobra i trajaće 12 meseci. Međutim, osim semestara, uvode se i trimestri, što znači da se školska godina može deliti na: dva semestra (od kojih svaki traje 15 nedelja), tri trimestra (svaki traje 10 nedelja) i blokove (u ukupnom trajanju od 30 nedelja).
Najveću novinu u režimu studiranja predstavljaće svakako ESPB, odnosno evropski sistem prenosa bodova. Kreatori zakona predviđaju da svaki predmet nosi određen broj bodova i da se obim studija izražava njihovim zbirom.
Pa tako, zbir od 60 ESPB bodova odgovara prosečnom ukupnom angažovanju studenta u obimu 40-časovne radne nedelje tokom jedne školske godine. Ukupno angažovanje studenta znači aktivna nastava (predavanja, vežbe, praktikumi, seminari...), samostalni rad, kolokvijumi, ispiti, izrade završnih radova i drugi vidovi angažovanja.
Akademske osnovne studije imaće od 180 do 240 ESPB bodova, a strukovne osnovne studije 180 ESPB bodova. Viši nivoi obrazovanja nosiće od 60 do 300 bodova. Izuzetno, akademski studijski programi iz medicinskih nauka mogu se organizovati integrisano u okviru osnovnih i magistarskih studija, sa ukupnim trajanjem od najviše 360 ESPB bodova.
Pri upisu svake školske godine akademci će se opredeljivati za predmete. Student koji se finansira iz budžeta opredeljuje se za onoliko predmeta koliko je potrebno da se ostvari najmanje 60 ESPB bodova, dok će akademac koji se sam finansira birati onoliko predmeta koliko je potrebno da se ostvari najmanje 37 ESPB bodova. Samofinansirajući student će plaćati deo školarine obračunat prema predmetima za koje se opredelio.
Kad je reč o ocenjivanju, Nacrt kaže da će se uspešnost studenta u savlađivanju pojedinog predmeta kontinuirano pratiti tokom nastave i da će se izražavati u poenima. Ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita student može ostvariti ukupno 100 poena. Studijskim programom utvrđuje se srazmera poena stečenih u predispitnim obavezama i na ispitu, pri čemu predispitne obaveze učestvuju sa najmanje 30, a najviše 70 poena.
Uvodi se dodatak diplomi
Novina će biti i u javnim ispravama, jer osim indeksa i diplome, uvodi se i obavezna dopuna diplome. Takođe, dopuni diplome mora biti priložen i opis sistema visokog obrazovanja u Republici u vreme stečenog obrazovanja navedenog u diplomi.
U prelaznim i završnim odredbama Nacrta navodi se nekoliko bitnih detalja vezanih za funkcionisanje dosadašnjih viših škola. Naime, više škole koje su dobile rešenje o ispunjavanju uslova za početak rada i obavljanje delatnosti do stupanja na snagu ovog zakona, nastavljaju sa radom, ali bez mogućnosti upisa novih studenata posle školske 2006/07. godine.
Više škole će biti dužne da podnesu zahtev za akreditaciju studijskih programa strukovnih studija i zahtev za akreditaciju visoke škole strukovnih studija u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Viša škola koja dobije akreditaciju i dozvolu za rad, nastaviće da radi kao visoka škola strukovnih studija.
Viša škola koja ne dobije akreditaciju i dozvolu za rad, prestaće sa radom u roku od dve godine od dana donošenja rešenja o uskraćivanju dozvole za rad.
Studenti upisani na osnovne studije na univerzitetima, odnosno fakultetima do stupanja na snagu ovog zakona, mogu završiti ove studije po započetom nastavnom planu i programu, najduže za dve godine po isteku redovnog trajanja studija.
Studenti upisani na studije na više škole do stupanja na snagu ovog zakona, mogu završiti studije po započetom nastavnom planu i programu u roku od dve godine od dana donošenja rešenja o uskraćivanju dozvole za rad.
Kad je reč o onima koji su upisani na magistarske i doktorske studije do stupanja na snagu ovog zakona, oni imaju pravo da završe studije po započetom planu i programu najduže za pet godina od stupanja na snagu ovog zakona.
Zabrana rada na konkurentskim fakultetima
Zakonom će se ubuduće regulisati i škakljivo pitanje rada profesora sa državnih univerziteta na privatnim visokoškolskim ustanovama. Nacrt, naime, predviđa da nastavnik, odnosno saradnik visokoškolske ustanove čiji je osnivač Republika, ne može da zaključi ugovor o radu, niti drugi ugovor o radnom angažovanju, sa organizacijom koja svojom delatnošću konkuriše visokoškolskoj ustanovi u kojoj je zaposlen, osim ukoliko je to organizacija koja je u sastavu iste samostalne visokoškolske ustanove.
Profesor emeritus
Univerzitet može, na predlog fakulteta ili druge visokoškolske jedinice, da dodeli zvanje „profesora emeritusa” zaslužnom redovnom profesoru, penzionisanom u skladu sa ovim zakonom, koji se posebno istakao svojim naučnim, odnosno umetničkim radom i stekao međunarodnu reputaciju. Profesor emeritus može učestvovati u izvođenju svih oblika nastave na akademskim postdiplomskim studijama. Ukupan broj profesora emeritusa ne može biti veći od dva odsto ukupnog broja nastavnika univerziteta.
Sandra Dimitrijević