OK, obično ne volim ovo da radim, ali... (lažem, uživam u tome, al' je ovako dramatičnije)
Boki, srećo :-) vidim da si 1981. godište. Nema tu ništa loše, ali ima tu neka kilometraža koja je bitna.
Ja sam prvi put Linux stavio na svoj računar negde 1992./'93. godine (tad si ti imao 11 god, btw.) Igrao sam se sa njim, programirao, čak držao i BBS na njemu (Exodus je radio dugo vremena na Linuxu, ko se toga seća). Bilo je super. Međutim, hteo sam da se igram, hteo sam ovo, hteo sam ono, svi oko mene koristili DOS, batalio Linux neko vreme. Posle nekog vremena, opet sam se igrao sa Linuxom... Manje-više ista stvar. Tamte, vamte, '95 godine sam podigao prvi Linux server zajedno sa Vecxom (galeb.etf.bg.ac.yu), a kasnije godinama održavao Linux servere na Filozofskom fakultetu, EUnet, gomili YU firmi... u Chileu i konačno na Islandu, gde mi je kroz ruke prošlo tri ISP-a. Dakle, moja Linux kilometraža je daleko od zanemarljive.
Linux na desktopu sam koristio kad ti verovatno nisi ni znao šta je to. Aktivno od 1998-2000 na poslu, a kod kuće do 2001. Onda sam shvatio da je to jedno veliko gubljenje mog vremena. Nije da stvari
ne mogu da se odrade na Linuxu... Mogu, ali uzimaju previše vremena, koje bih ja radije proveo radeći nešto drugo kad sam kod kuće, a na poslu radeći ono za šta sam plaćen. Na stranu što moj poslodavac ne bi bio preterano srećan da ja gubim vreme nameštajući radno okruženje (sorry, ne mogu sad da popravim taj ruter/odem kod korisnika/na sastanak, kompajliram KDE) ili pokušavajući po hiljaditi put da instaliram Cisco Aironet drajvere za wireless, zato što Linux drajveri zahtevaju firmware od pre 4 godine (!).
Dodatni argument za onu moju kraću istoriju je što kroz te silne godine mog korišćenja Linuxa na dekstopu, nisam primetio da je isti evoluirao ama baš ništa. I dalje brinu brigu iste stvari (ove biblioteke, one biblioteke, ovo kompatibilno, ono nekompatibilno, xkdb ovaj, kdb onaj, itd. itd.).
Čisto praktično i po ko zna koji put. Visio za Linux? I rest my case.
Marko.