Zidar Canada
Moderator Član broj: 15387 Poruke: 3085 *.eqao.com.
|
Prenos iz godine u godinu, mesecni izvestaji, cuvaju se u papirnom knjigovodstvu jer je nemoguce obezbediti dinamicki tacan prpracun u bilo kom momentu. Tako se negde zapisuju sumarni iznosi po danimai to se cuva. Pa to isto za dati mesec. Zasto? Relativno je lako napraviti dnevni izvestaj o necemu i promet od celog dana zameniti jednim iznosom, koji se upise u mesecni list. Na kraju meseca, saberu se dnevni zbirovi i eto mesecnog zbira. Na kraju godine, sabere se 12 mesecnih zbirova i eto godisnjeg zbira. To sve ima smisla kad se radi na papiru i sabira se rucno (upotreba masine sa trakom ili digitrona je jos uvek RUCNO sabiranje ). Ideja je da se veliko sabiranje razbije na puno malih podzbirova koji se potom koriste za 'godisnji' obracun. Onda je lepo (i lakse) poceti sledecu godinu od nule, cisto zbog lakseg sabiranja.
U stvarnom zivotu, stvari su komplikovanije. Poslovanje kafane je kontinualno, ne prekida se na kraju godine, da bi s epocelo od nule 1. Januara. Dnevno brojanje prodatog pica ima smisla u neke obicne dane. Kako izgleda dnevna inventura na dan 31. Decembar? Sta ako kafana radi i posle ponoci? Da li u ponoc sankeri prekidaju rad da bi prebrojali pivo? Ako zatvore u 4 ujutru, da li tada broje pivo da bi u 11 sledeceg dana poceli od nule?
Uvodjenje racunara u proces pracenja izbacuje sve ove medjukorake iz radnog procesa. Ako zelis da vidis zbir necega za neki period (dan, mesec, godinu) jednostavno ces napraviti kveri ili printati reprt koji radi bas to - sumira neke podatke za period OD DO.
Iz ovoga sledi da neme potrebe razdvajati podatke po godinama. Na sta bi to licilo - po jedan MDB fajl za svaku godinu? Ili svaki mesec? Taman posla. Ako neki podaci zastare, mogu se arhivirati. Na primer, sv etransakcije starije od 2 godine se arhiviraju i zamnjuju jednom koja sadrzi zbirne vrednosti. U tom slucaju se pravi fiktivni dokument i unosi se u bazu podataka. Zatim se podaci prebacuju u arhivski fajl. Tako imamo dva afajla - operativni i arhivski. Imam jenog klijenta koji je hteo to da radi, posle 5 godina da prebaci podatke u arhivu i nastavi od nule. Posle dva dana je trazio podatke nazad. Zasto? Tad je shvatio da svrha upotrebe kompjutera u knjigovodstvu NIJE da olaksa posao kjigovodji, nego da omoguci bolji uvid u poslovanje gazdi. A za uvid, trebaju mu podaci. Ako gazda zeli kompjuter samo da bi manje platio knjigovodju, onda imamo delimicni promasaj.
Naravno da podaci moraju biti stabilni i zasticeni. U Accessu, to se postiz etako sto se za Prijemnice/Dostavnice i ostale dokumenta uved logicko polje IsLocked i kad tu stavimo vrednost TRUE, onda aplikacije kojepristupaju bazi ne mogu da menjaju/brisu/ddaju podatke tom dokumentu. Znaci da i aplikacije moraju da budu pametne za toliko. U velikim bazam, tipa ORACLE i MS SQL zakljucavanje je moguce na nivou tabela, pa niko ne moze ni rucno da promeni podatke. U Accessu, direktna promena u tabelama je uvek moguca.
Zato su izmisljene security, permissions i slicno, da se lako kontrolise makar KO moze da menja podatke, ako se ne moze spreciti promena u tabelama direktno. Access security NIJE izmisljena da progarmeri stitili svoja remek dela od neovlascenog kopiranja. Zar zaista mislite da su vasi programi toliko dobri da bi neko drugi pozeleo da ih kopira i koristi? A i ako pozeli, mislite li da su programi pisani tako dobro da omogucuju laku distribuciju, instalaciju i upotrebu? Ja nikada nisam zastitio ni jednu svoju aplikaciju, ponaked sam pravio MDE, samo zato sto se teze 'get corrupted' i nikada ih niko nije ukrao. Ako i jeste, nije uspeo da je upotrebi.
Znaci, stavri treba postaviti na svoje mesto:
1) aplikacije za magacine, kafice, biblioteke se ne prave da bi onome ko radi taj posao bilo lakse, to je samo besplatan dobitak, prave se da bi rukovodstvo firme moglo bolje da vodi posao
2) zastita potem Access security nije da bi se stitila aplikacija od kradje, nego da se na nivou tabela zastite podaci
3) medjurezultati se u kompjuterskim resenjim NE CUVAJU, ako su podaci stabilni i ne menjaju se , onda ce medjurezulatti uvek biti isti, kada pozelimo da ih vidimo
Nego, mi iamo da resimo dva problem pre nego sto nastavimo sa IS Kafic
1) problem spricera (pola vino, pola voda)
2) problem pakovanja (ulaz u flasam ili bacvama od 30l izlaz u casicama od 0.03)
Ima te li jos neke misli na ovu temu? Ja nisam radio kafice i oslanjam se na ono sto mi kazete. Ako mi ne kazete sve, zavrsicemo sa nepotpunom aplikacijomkoja ce stoga biti bezvredna. Jedina korist ce biti sto cemo mozda svi nesto nauciti, ali na kraci rok ucenje nije isplativo.
:-)
|