Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)

[es] :: 3D modelovanje :: CAD/CAM :: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)

Strane: < .. 1 2 3 4 5

[ Pregleda: 77481 | Odgovora: 94 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Tatjana M.

Član broj: 71928
Poruke: 56
*.adsl.net.t-com.hr.



Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)14.05.2007. u 18:45 - pre 206 meseci
OK.
znači odradi se proračun, usvoji se potrebna armatura u ploči, isto tako i sa kapitelima (koje smo modelirali kao nove ploče), i dalje bi stupove dimenzionirali na klasičan način pošto imamo kontinuirani presjek do kapitela. Točno?
Još jedno pitanje vezano za korisno opterecenje 1 i 2.
Da li se radi se o "šahovskom" načinu opterećenja po poljima, tj. stavljanju opterecenja u najnepovoljniji položaj?
Pitam iz razloga jer kad sam ovo prije ručno računala uvijek smo opterećivali konstrukcije na ovaj način, ukoliko se radilo o jednostavnoj kons. s pločama i podvlakama. Nisam znala da se ovaj nacin opterećenja mora primjenjivat i u MKE?!
 
Odgovor na temu

shkomishkomi
Zatvor

Član broj: 103729
Poruke: 91
*.eunet.yu.



+21 Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)14.05.2007. u 18:55 - pre 206 meseci
nisam najbolje shvatio prvi deo pitanja tako da na njega ne mogu da Vam odgovorim. Sahovsko polje se primenjuje kada je veliko povremeno opterecenje tipa skladista magacini,za stambene zgrade se to ne radi. negde u literaturi sam cak i procitao odnos p/g kada se radi sahovsko polje.Ako je p>3(4)kn/m2 proverite sta se desava U BAB87 deo 2 imate jako lepo uradjen taj primer. Nema veze sa nacinom proracuna da li cete koristiti sahovsko polje kao opterecenje, vec sa prirodom i intenzitetom opterecenja
 
Odgovor na temu

Tatjana M.

Član broj: 71928
Poruke: 56
*.adsl.net.t-com.hr.



Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)14.05.2007. u 20:02 - pre 206 meseci
Citat:
shkomishkomi: Nema veze sa nacinom proracuna da li cete koristiti sahovsko polje kao opterecenje, vec sa prirodom i intenzitetom opterecenja

Ne razumijem te bas najbolje ovdje ;:-(
Znaci tvrdiš da se šahovski način opterecenja ne koristi u programima koji koriste MKE?
 
Odgovor na temu

shkomishkomi
Zatvor

Član broj: 103729
Poruke: 91
*.eunet.yu.



+21 Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)14.05.2007. u 20:15 - pre 206 meseci
Nema veze sa nacinom proracuna da li cete koristiti sahovsko polje kao opterecenje, znaci da, da li cete koristiti sahovsko opterecenje ploce, ne zavisi da li racuneta peske, programom koji koristi MKE, koristeci gotovo tablice ili metodom zamenjujucih okvira.

Sahovsko polje se koristi kada je veliko povremeno opterecenje(p>>g) sahovsko polje shvatite kao uticajne povrsine (pandan uticajnoj liniji za maksimalne uticaje u kontinualnim nosacima). Znaci kad vam je povremeno opterecenje veliko, vece od 4kn/m2 recimo, tada se radi sahovsko opterecenje. Ali u svakom slucaju uradite g+p po celoj ploci i dimenzionisite na anvelopu.
 
Odgovor na temu

Tatjana M.

Član broj: 71928
Poruke: 56
*.adsl.net.t-com.hr.



Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)14.05.2007. u 20:54 - pre 206 meseci
Molim te, nemoj mi na Vi ;-)
Al čemu onda onakav nacin korisnog opterećenja (1 i 2), u primjeru s kapitelima?
Zasto nismo stavili samo jedno korisno preko svega, nego smo išli na nacin sa dva korisna, koja opterecuju naizmjenicno razlicita "polja"?
Znaci imamo kombinacije stalno, stalno+korisno 1, stalno+korisno 2, stalno+korisno 1+korisno 2
Da smo imali samo jedno korisno imali bi komb: stalno, stalno+korisno
 
Odgovor na temu

shkomishkomi
Zatvor

Član broj: 103729
Poruke: 91
*.eunet.yu.



+21 Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)14.05.2007. u 21:10 - pre 206 meseci
Ne znam sta je to opterecenje 1 i 2
verovatno nesto iz uputstva
Sahovska polja ste valjda radili i na fakultetu, cela ploca g+p/2, a onda sahovski +-p/2, to je kad se radi peske, pa su za g+p/2 realni uslovi oslanjanja. a za +-p/2 zbog nagiba tangente srednje linije tralala... uzima se kao da su sve ploce slobodno oslonjenje, bez ljutnje ali to su elemetarne stvari, i to je vise teoretska egzibicija zarad pojednostavljenja proracuna peske.

Ja licno, ako mi je debljina ploce 20cm i g'=1,5kn/m2, znaci g=6,5 kn/m2, samo za p>6,5 radim to, tj nikad. Bas kad imam vremena uradim i to prilozim, ali u 99% slucajeva se nista ne menja.
KOja je verovatnoca da na toj ploci drze plocice u paletama recimo, i da dodje majstor i da ih bas rasporedi u sahovsko polje. smesno.
 
Odgovor na temu

Tatjana M.

Član broj: 71928
Poruke: 56
*.adsl.net.t-com.hr.



Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)14.05.2007. u 21:39 - pre 206 meseci
Znači ukoliko npr. imam stalni teret g=3kn/m2 i promjenjivi p=4kn/m2, pri zadavanju promjenjivog opterećenja selektirala bih sva polja koja postoje (npr ako imamo 3x3 polja, u x i y smjeru), i izbacila iz glave bilo kakav šahovski način opterećenja.
I tada bi imala komb. stalno i stalno+promjenjivo, i to je to!
Točno?
 
Odgovor na temu

shkomishkomi
Zatvor

Član broj: 103729
Poruke: 91
*.eunet.yu.



+21 Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)14.05.2007. u 21:49 - pre 206 meseci
bas tako.
Ako imas vremena, napravi to sto si rekla ploca 3x3 polja,raspona 7m recimo, debljina ploce =20cm g=2kN/m2 i p=30(50)kN/m2 na napravi 2 modela na prvom nanesi g+p na svih 9 polja, a na drugom modelu nanesi g na svih 9 polja, a p, u odnosu na srednje polje gore, dole, levo i desno, tako da ti srednje polje ne bude optereceno sa p. i Posmatraj uticaje u srednjem polju u prvom i drugom modeu

[Ovu poruku je menjao shkomishkomi dana 14.05.2007. u 23:14 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Tatjana M.

Član broj: 71928
Poruke: 56
*.adsl.net.t-com.hr.



Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)14.05.2007. u 22:07 - pre 206 meseci
Misliš p=2 kN/m2 ili 5 kN/m2?
Ne 50 Kn/m2!?
 
Odgovor na temu

shkomishkomi
Zatvor

Član broj: 103729
Poruke: 91
*.eunet.yu.



+21 Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)14.05.2007. u 22:13 - pre 206 meseci
Mislim bas kao sto sam napisao, karikirano veliko povremeno opterecenje da bi bilo uocljivo zasto se radi sahovsko polje.

Kako vi zerne umete da zakomlikujete pa to je fantazija, i posle smo mi muskarci krivi sto vas ne shvatamo.
 
Odgovor na temu

Tatjana M.

Član broj: 71928
Poruke: 56
*.adsl.net.t-com.hr.



Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)15.05.2007. u 09:05 - pre 206 meseci
7 8 9
4 5 6 -> Polja (razmak 5m)
1 2 3

Linijski ( "slobodno" oslonjeni) oslonci na svakom rubu.
Stalni teret od 3kN/m2 i korisni od 40 kN/m2
Kada smo išli naizmjeničnim korisnim opterećivanjem polja, dobili su se veći momenti u poljima, u odnosu na način da smo korisnim opteretili sva polja odjednom. Što je i logično, jer nema utjecaja susjednog opterećenja koje bi smanjilo utjecaj u polju.
Na način kad istovremeno djeluju 1. i 2. ili kad bi zadali samo jedno korisno, preko svih polja, dobivaju se najveći momenti nad ležajevima.

Dobro sve mi je ovo jasno i od prije, i normalno da je vjerojatnost da se takav način naizmjeničnog opterecenja desi, mali, al nebi li ga svejedno trebali uzet u obzir?!

Mada sve ovo padu u vodu kad je korisno 5 kN/m2, dobije se razlika u polju od nekih 0,8 kNm/m.
Ali svejedno, moje pitanje dalje stoji, zasto onda naizmjenicni nacin opterećenja korisnim?
I nije samo to ovaj slučaj, vidjela sam u brojnim drugim programima isti način opterećivanja.
 
Odgovor na temu

shkomishkomi
Zatvor

Član broj: 103729
Poruke: 91
*.eunet.yu.



+21 Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)15.05.2007. u 10:14 - pre 206 meseci
Iz 2 razloga
1.citiram prof.dr. Bajic "Kako se stepen elasticnog ukljestenja za dve susedne ploce opterecene sa razlicitim intenzitetom opterecenja ne moze pravilno proceniti to se opterecenje razlaze na 2 dela....
2. Da bi se proverilo da nije izrazito nepovoljna kombincaija raspona ploca, velikog povremenog opterecenja i tanke ploce tj malog stalnog opterecenja. U pojedinim slucajevima se mogu dobiti momenti u polju srednje ploce u gornjoj zoni.Sto je vrlo vrlo retko, ali teoretski moguce.

Obratite paznju, postoje 2 kombinacije sahovskog polja, za momente nad osloncima i u polju!!!

Molim, nema na cemu, bilo mi je zadovoljstvo.
Zadovoljstvo iz razloga, sto se po ko zna koji put pokazuje koliko je gradjevinski fakultet u Beograd kvalitetan
 
Odgovor na temu

Tatjana M.

Član broj: 71928
Poruke: 56
*.adsl.net.t-com.hr.



Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)15.05.2007. u 12:25 - pre 206 meseci
Super!
Ja sam učila po Radosavljeviću.
Odlične knjige! ;-)
 
Odgovor na temu

b.milan
Beograd

Član broj: 70157
Poruke: 25
*.dynamic.sbb.co.yu.



+6 Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)15.05.2007. u 22:28 - pre 206 meseci
Zeleo bih samo da se nadovezem na diskusiju (inace u potpunosti se slazem sa onim sto je skomiskomi napisao).
Tema "sahovskih polja" je u stvari prica o odredjivanju najnepovoljnije seme opterecenja na povrsinskim nosacima - pri cemu ti povrsinski nosaci treba da su vise/manje jasno isparcelisani - a to je slucaj na primer i kod krstasto-armirane ploce ali i kod ploce sa kapitelima. Naravno, ovo sve ima smisla samo ako je korisno opterecenje takve prirode da se moze postaviti u bilo koji polozaj. Takodje, zbog slozenosti postupka, odredjivanje najnepovoljnijeg rasporeda ima smisla samo ako je njegov intenzitet znacajan u odnosu na stalno opterecenje. (A sta je to "znacajan intenzitet" - to se odredjuje iskustvom)

Na sta sam mislio kada sam napisao da je postupak slozen ? Pa, u principu, mislim na to da jednostavnim rasporedjivanjem opterecenja kao po sahovskim poljima (ili za uticaje u gornjoj zoni sa opterecenjem na dva susedna polja) ne mora se, ili u opstem slucaju ne dobija se, apsolutno esktremna vrednost uticaja. Tu mislim na cinjenicu da je zbog raznih nehomogenosti u rasteru stubova, kombinovanja stubova i zidova, postojanja otvora u ploci, ne-pravougaonoj geometriji ploce, tesko primenjivo resenje koje smo ucili u skoli. A gotovo sve realne konstrukcije i nisu ni idealne, ni pravilne geometrije.

Postavlja se pitanje - kako odrediti kritican raspored opterecenja kada:
1) je konstrukcija nepravilna
2) kada je za svaki element koji analiziramo, kritican neki drugi raspored opterecenja. (za uticaj u polju ploce je jedan raspored, za uticaj u gornjoj zoni izmedju stubova drugi, za uticaj u stubu treci ...)

Znaci, ovo se svodi na jako veliki fizicki posao ali pri tome ni umni deo posla nije mali (zbog neidealne konstrukcije)
Tu sada program Tower moze pomoci, i bukvalno odraditi sav posao - a to je da se dobiju apsolutno ekstremni uticaji u svim elementima konstrukcije. Znaci - Tower moze da "pronadje" kritican raspored opterecenja koji izaziva ekstremni intenzitet uticaja i u sredini polja i momenat savijanja nad osloncem i ekstremnu reakciju u stubu - bukvalno sve ekstremno.

Nacin na koji se to u programu Tower moze izvesti u stvari i nije bio planiran imajuci u vidu "sahovska polja" vec je to u programu Tower napravljeno kako bi se analizirali uticaji od pokretnih opterecenja sa proizvoljnim rasporedom "pesacke navale". U temi o kojoj je ovde rec necu se baviti pokretnim opterecenjem vec necim sto se zove "pesacka navala"

Kada u programu Tower napravimo jedan slucaj opterecenja u kojem definisemo neko pokretno opterecenje, tada sva nepokretna opterecenja koja stavimo u taj isti slucaj opterecenja dobijaju status "neobaveznog" i od svako od tih "neobaveznih" opterecenja sracunavaju se uticaji u konstrukciji posebno. Pri proracunu, odnosno pri sracunavanju uticaja u svakom elementu konstrukcije vrsi se kombinovanje uticaja koji su sracunati od pokretnog opterecenja i uticaja od svakog od "neobaveznih" opterecenja. Ako uticaj od "neobaveznog" opterecenja povecava vrednost uticaja od pokretnog opterecenja, tada ce se ta dva uticaja sabrati - inace nece a to znaci da za taj uticaj je nepovoljnije da to neobavezno opterecenje ne postoji na konstrukciji.

Kazem da je ovo bilo zamisljeno prvenstveno za mostove ali se lako moze primeniti na ovu temu. Jednostavno se u jednom slucaju opterecenja nanese jedno simbolicno i beznacajno pokretno opterecenje (ovo je neophodno da bi program shvatio da su sva ostala opterecenja koja se nalaze u istom tom slucaju opterecenja - "neobavezna"). Nakon pravljenja tog "dummy" pokretnog opterecenja (moze da bude dizine 1.0 m i da ima jednu konc silu intenziteta od 0.1 kN - svejedno) potrebno je definisati povrsinska opterecenja - na svakom "polju" po jedan entitet (Ovo je bitno - da se unese opterecenje kao poseban entitet na svakom polju a ne preko cele ploce jedno opterecenje).

Kada se ovo proracuna, dobice se prave ekstremne vrednosti - a to je i bio cilj.
Nadam se da je ovo sto sam pisao razumljivo - o ovoj mogucnosti programa Tower (pesacka navala) pise i u uputstvu - propraceno sa slikama.
 
Odgovor na temu

Tatjana M.

Član broj: 71928
Poruke: 56
*.adsl.net.t-com.hr.



Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)16.05.2007. u 10:56 - pre 206 meseci
Milane, da nisi ti onaj Bajic možda ? ;-)
Imam problema s kapitelima u Robotu. Naime, u Tower se jednostavno kao sto je i napravljenu u primjeru napravi nova ploča na mjestu poligonalnih kapitela i offseta se da gornja strana tako da bude u ravnini s "glavnom" pločom.
U Robotu ne mogu napravit offset ploče tako da sam malo ?!=!&!#
 
Odgovor na temu

b.milan
Beograd

Član broj: 70157
Poruke: 25
*.dynamic.sbb.co.yu.



+6 Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)16.05.2007. u 19:56 - pre 206 meseci
Nisam bas vest sa Robot-om ali cini mi se da znam sta je po sredi. To sto u Tower-u postoji "ofset" ploce (odnosno mogucnost zadavanje ekscentriciteta) na tvoje razocarenje (ali bezrazlozno) ipak ne znaci da se model proracunava sa ekscentricno postavljenom plocom.

Mogucnost zadavanja ekscentriciteta u programu Tower ima uticaja samo na dve stvari:
1) realnijeg prikaza renderovanog modela
2) pri eksportu usvojene armature iz Tower-a u ArmCAD, jako je bitno da se tacno zna da li su dve ploce razlicite debljine poravnate po donjoj strani (tada sipke iz donje zone mogu da se prostiru kontinualno) ili su poravnate po gornjoj strani ili da li se je u odredjenoj zoni nalazi smanjenje debljine pri cemu se onda sipka mora povijati, itd...

E sada, ako neko misli da je ovo sto u Toweru imamo - obmana, nije u pravu. Kao prvo, razlika izmedju stvarno ekscentricnih i lazno ekscentricnih ploca jedino moze da se javi onda kada postoji normalna sila u ravni ploce. S obzirom da se ovaj "feature" Towera treba da primenjuje samo kod kapitela ili temeljnih ploca (uostalom i u uputstvu je jasno naznaceno o kakvoj se "ekscentricnosti" ovde radi), znaci elemenata opterecenih uglavnom na vertikalno opterecenje, odnosno da je su naponi u ploci od normalne sile u ravni ploce prakticno zanemarljivi, razlika izmedju stvarno i lazno ekscentricnih ploca ne postoji.

A zasto jednostavno nismo implementirali stvarno ekscentricne ploce ? Zato sto je konacni element sa kojim se vrsi proracun ravanski element - bez fizicke debljine - ali debljina koju im zadajemo definise krutost elementa. Mreza konacnih elemenata bi morala da bude mnogo kompleksnija a ostvarenje veza na mestu spoja ploca razlicitih debljina donela bi jos jedan stepen kompleksnosti.

Znaci, nepotrebno bi se komplikovalo a prakticno nista se ne bi dobilo.


 
Odgovor na temu

Tatjana M.

Član broj: 71928
Poruke: 56
*.adsl.net.t-com.hr.



Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)16.05.2007. u 22:09 - pre 206 meseci
Dobro al zasto onda radimo offset za gredu (sudjelovanje s pločom), ako se samo radi o "pravilnom" render prikazu modela.
 
Odgovor na temu

b.milan
Beograd

Član broj: 70157
Poruke: 25
*.dynamic.sbb.co.yu.



+6 Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)17.05.2007. u 19:44 - pre 206 meseci
Kod greda je druga situacija - greda je linijski konacni element, sto znaci da je mnogo jednostavniji nego povrsinski element pa je implementacija ekscentricnosti jednostavnija i sto je najvaznije - tacna.

Takodje, ekscentricne grede i stubovi se cesce javljaju u konstrukcijama a sto je ipak najvaznije - efekti ekscentricnosti kod linijskih elemenata su znacajniji jer je znacajniji udeo aksijalnog naprezanja u ukupnom naprezanju nego sto je to kod povrsinskih nosaca. Uostalom, dovoljno je da samo jedna od dve vrste konstruktivnih elemenata ima mogucnost ekscentricnog postavljanja - onu vrstu elemenata koja nema to svojstvo proglasavamo "osnim" i crtamo po osama a one druge elemente postavljamo ekscentricno u odnosu na elemente u osi. Zbog toga je sasvim jasno zasto je potreba za ekscentricnim povrsinskim elementima - umanjena.

A sto se tice ekscentricnosti linijskih elemenata - u Tower-u postoje dve implementacije : stvarno ekscentricni nosaci i fiktivno ekscentricni nosaci. Prva vrsta se upotrebljava recimo za ekscentricne stubove (npr. stubovi koji menjaju poprecni presek) i za spregnute nosace. Druga vrsta ekscentricnosti je jako zgodna za upotrebu kod greda u ploci (grede koje sadejstvuju sa plocom) jer na zadovoljavajuci nacin uticu na preraspodelu uticaja izmedju grede i ploce a sa druge strane ne izazivaju probleme koji su prisutni kod dimenzionisanja spregnutih nosaca.

 
Odgovor na temu

bessario

Član broj: 148207
Poruke: 3
*.adsl.net.t-com.hr.



Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)10.06.2007. u 00:45 - pre 205 meseci
Drago mi je da sam "naletio" na forum i ne baš lako pronalazive kolege iz ovoga područja...
Naime također kao i večina kod nas u Hrvatskoj koristim Tower,ali sam prije nekog vremena malo ,iz čiste znatiželje prošao i po drugim softwerima npr.
SAP-u jer ga svi hvale ali mi se baš nešto i ne sviđa,čini mi se dosta nestabilan i stvarno "preznanstven" i kao takav upitne upotrebljivosti ,Scia esa će uskoro kao dio Nemetscheka biti prevedena na hrvatski (ovo je upozorenje kolegi iz Radimpexa jer je iz pouzdanog izvora kao možebitne konkurencije),ali mi se sam softwer također ne sviđa nešto specijalno.Robot sam probao na nagovor kolege iz Rijeke ,trenutno u zadnjoj verziji 20.1,pa usput pitanje Tajani koju verziju ona koristi i da li upotrebljava i ostale module kao npr. Rcad...Csi...
No ono što je i mene samoga iznenadilo je kako sam prihvatio Staad???...od svih ovih osim Towera(ovo ne govorim iz kurtoazije) mi se čini najintuitivnijim i sa najviše opcija prilagodbe čak i više od Robota što nisam očekivao.Program nije baš najhvaljeniji od vrste ali bih volio da kolege prokomrntiraju ovaj moj stav o Staad-u odnosno da li je to samo prvotna varka ili...a posebno netko tko ima iskustva sa Staad-om jer mi je ovaj moj dojam samome čudan..hmm.
 
Odgovor na temu

shkomishkomi
Zatvor

Član broj: 103729
Poruke: 91
*.eunet.yu.



+21 Profil

icon Re: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)11.06.2007. u 13:00 - pre 205 meseci
Tower je kod nas najzastupljeniji zbog domacih standarda i izvestaja na Srpsko hrvatsko slovenackom jeziku. Imam kontakt sa staadom mada nijedan ozbiljniji projekat nisam uradio na njemu, no on nije za dzabe najzastupljeniji na bliskom istoku. Sa druge strane, u slucaju da firma u kojoj radim dobije projektovanje jednog, da kazem nebodera, u Beogradu, zahtev nasih svajcarskih partnera je da se proracun uradi u STAADu. Sto se CSI paketa i SAPa tice, pogledaj safe i etabs, za betonske zgrade je fenomenalan.
 
Odgovor na temu

[es] :: 3D modelovanje :: CAD/CAM :: Programi za građevinu (proračuni, CAD, BIM...)

Strane: < .. 1 2 3 4 5

[ Pregleda: 77481 | Odgovora: 94 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.