Memorandum SANU
Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (skraćeno Memorandum SANU) je dokument koji je izradila Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) između 1985. i 1986. godine, kao strateški program srpske inteligencije. Nacrt dokumenta je objavljen u javnosti preko dnevnih novina Večernje novosti u dva nastavka 24. i 25. septembra 1986.
Zgrada Srpske akademije nauka i umetnosti, podignuta 1922.
Memoradum je odmah izazvao burne reakcije u SFRJ, zbog svojih pogleda na stanje nacije i zahteva za temeljnom reorganizacijom države.Njegova je osnovna tvrdnja da decentralizacija vodi dezintegraciji Jugoslavije i da su Srbi diskriminisani jugoslovenskim ustavom. Memoradum demonstracije Albanaca na Kosovu 1981. godine naziva „neofašističkom agresijom“, navodeći da se na Kosovu i Metohiji sprovodi „fizički, politički, pravni i kulturni genocid nad srpskim stanovništvom“.
Nekoliko godina kasnije, ekspertska komisija Ujedinjenih nacija je ovaj Memorandum ocenila kao „sredstvo širenja anti-albanskih osećanja“. Među mnogima u Jugoslaviji, uključujući i Srbiju, ovaj dokument se smatra izrazom velikosrpskog nacionalizma. Latinka Perović ovaj memorandum, po sadržaju i po karakteru kreatora, poredi sa platformom Srpskog kulturnog kluba iz 1939. godine. Smatra se da je Memorandum SANU imao ključnu ulogu u raspadu SFR Jugoslavije i bitno doprineo jugoslovenskim ratovima.
U izradi dokumenta su učestvovali: Pavle Ivić, Antonije Isaković, Dušan Kanazir, Mihailo Marković, Miloš Macura, Dejan Medaković, Miroslav Pantić, Nikola Pantić, Ljubiša Rakić, Radovan Samardžić, Miomir Vukobratović, Vasilije Krestić, Ivan Maksimović, Kosta Mihailović, Stojan Ćelić. Tadašnji predsednik ove institucije je bio Dobrica Ćosić.
Miloševićev prethodnik Ivan Stambolić je verovao da je uklonjen sa vlasti zbog svojih sporova sa Akademijom i protivljenja ovom Memorandumu.
http://sh.wikipedia.org/wiki/Memorandum_SANU