ŠTA SE NUDI NA TRŽIŠTU KARTICA U SRBIJI
Plaćanje „plastikom”
Građani najčešće plaćaju rivolving kreditnim karticama, a broj kartica koje mogu da poseduju nije ograničen.- Bankari očekuju smanjenje mesečnih kamata koje iznose oko dva odsto
U trećoj fazi odvikavanja od odloženog plaćanja čekovima, koja je počela nedavno, domaće banke startovale su sa masovnim izdavanjem platnih kartica, koje obezbeđuju brojne pogodnosti i čitave pakete usluga namenjene njihovim klijentima. Na različite načine bankari stimuliše građane i druge klijente da preuzmu i koriste kartice u platnom prometu, a uz sve olakšice i pogodnosti koje se obezbeđuju, svakodnevno se sve više građana opredeljuje za korišćenje kartica kao instrumenta plaćanja. Bezgotovinsko plaćanje karticama oslobađa ih potrebe da nose gotovinu, štedi im vreme i čini bezbrižnim kada je reč o čuvanju papirnog novca. Klijentima banaka novac je uvek na raspolaganju preko bankomata, a ukoliko kreditnu karticu koriste u toku predviđenog roka ne moraju da brinu o mogućim manipulacijama trgovaca.
U Srbiji se građani još uvek najčešće opredeljuju za viza i masterkard kartice koje izdaje više banaka. Za samo nekoliko godina, od kada se kod nas pojavila „viza” kartica, broj njenih korisnika povećao se neverovatnom brzinom, a poznavaoci tvrde da se cifra onih koji ne mogu bez ove kartice popela na čak 1. 200.000. Naši građani neretko poseduju i po nekoliko kartica u svom džepu i najčešće u jednoj banci mogu dobiti tri platne i dve kreditne kartice. Broj debitnih kartica u bankama uglavnom nije ograničen, jer se svaka transakcija po debitnoj kartici autorizuje i tako ne postoji rizik.
Građani najrađe plaćaju rivolving kreditnim karticama, a neke od njih nude mogućnost plaćanja na 12 rata. Kreditnu karticu građanin neće dobiti ukoliko njegova ukupna zaduženja po kreditima i karticama prelaze 30 odsto mesečnih primanja. Ipak, plaćanje troškova korišćenja kartice nije jeftino. Godišnje, u proseku, kartice odnesu od 200 do 600 dinara, a depozit takođe ulazi u trošak koji se izdavaja za korišćenje ove pogodnosti. Ukoliko građani žele da u inostranstvu kalkulišu na ovaj način, u poseku moraju da ulože depozit od 250 evra.
Kamate na preostali iznos duga i troškove provizije i dalje su prilično visoke i iznose u proseku oko dva odsto na mesečom nivou. Bankari kažu da će broj kreditnih kartica do kraja ove godine neprekidno rasti i da se očekuje smanjenje kamatnih stopa zbog povećane konkurencije. Očekuje se i da će provizije prilikom korišćenja kartica padati i da će se građani biti sve bolje upoznati sa svim uslovima prilikom odabiranja banke, ali i vrste kreditne kartice.
Više kartica
U Poštanskoj štedionici nije ograničen broj kartica koji korisnik tekućeg računa može imati u ovoj banci, a oni koji se odluče da plaćaju plastičnim novcem mogu da korise i kartice drugih banaka. Ukoliko korisnik kartice poseduje juba, dina, maestro, i masterkard standrad karticu, za izdavanje ovih kartica jednokratno plaća ukupan iznos od 950 dinara, dok za godišnju članarinu za sve ove kartice treba izdvoji 1.500 dinara.
– Nastojimo da svaki korisnik poseduje što više kartica, a dosadašnja iskustva kazuju da se više koriste kreditne kartice, ako je reč o plaćanju roba i usluga, dok debitnim češće podižu gotovinu. Kartice sa rivolving kreditom ne izdajemo bez depozita, za sada. Depozit se računa pri određivanju kreditnog limita, odnosno vraća se sa pripadajućom kamatom po raskidu ugovora o korišćenju kartice, kaže Miroslav Despotović, pomoćnik generalnog direktora Poštanske štedionice.
U ovoj banci kamate za kreditne rivolving kartice iznose oko 0,5 odsto mesečno za dinarski rivolving, a oko 75 odsto korisnika kartica ove banke plastični novac koristi za podizanje gotovine.
Svi korisnici tekućih računa Poštanske štedinoice poseduju post kard čekovnu karticu koja pored identifikacione funkcije pruža mogućnost podizanja gotovine na svim bankomatima koji su u sistemu dinakard, ali i plaćanja roba i usluga putem POS terminala. Uslovi za izdavanje svih kartica (post, juba, dina, dajners, kobrending, maestro...) su otvoren tekući račun i redovne uplate. Za masterkard strandard i matserkard gold kartice potreban je depozit od minimalno 200 evra. Sa ove dve kartice zajedno sa maestro i dajners kobrending klijenti ove banke najčešće plaćaju u inostranstvu.
Prosečan iznos isplate na bankomatima iznosi 4.000 dinara, a Poštanska štedionica za vreme isplate penzija organizuje dežurstva ispred svojih bankomata i na licu mesta demonstriraju pravilan način korišćenja kartice. Kažu da su zahvaljujući sistemu zašite pokušaji zloupotreba na bankomatima zanemarljivi.
Kartice bez depozita
Instalirani aparati za prijem platnih kartica kod trgovaca dobro su raspoređeni po celoj Srbiji, a njihov broj prešao je broj od 20.000. Banke našim građanima najčešće nude rivolving krede kartice koje su i na zapadu najčešće u u upotrebi. Rivolving karticom odredi se novčani limit do kojeg klijent može da je upotrebljava, a svakog meseca skida se sa računa trećina, šestina ili dvanaestina. NBS je potpuno oslobodila izdavanje kreditnih kartica od obaveznog depozita ili ušćešća, kako bi kartica postala dostupna najširim slojevima stanovništva.
Pored plaćanja u zemlji, sve kartice iz viza ili „masterkard” programa mogu se koristiti i u inostranstvu. Posebna pogodnost korišćenja ovih kartica u inostranstvu, koje omogućavaju naše banke je da korisnik ne mora imati otvoren devizni račun, već svoje obaveze, po osnovu korišćenja kartica može izmiriti iz raspoloživih dinarskih sredstava.
U Prokredit banci izdaju kreditne kartice bez obaveza polaganja depozita, pri čemu se kreditni limit određuje na osnovu iznosa plate koju korisnik prima na tekući račun ili ukoliko je korisnik vlasnik firme koja je deponenet na osnovu boniteta njegove firme određuje mu se kreditni limit.
Kreditne mogućnosti
U Prokredit banci klijenti mogu koristiti tri debitne kartice (dinakard, viza elektron, masterkard, maestro i dve kreditne kartice. To su viza klasik i masterkard, standard. Kreditni limit odobrava se u skladu sa finansijskim mogućnostima klijenta ove banke, a o kreditnoj zaduženosti klijenata brinu i sami bankari.
Vodimo računa da se klijent ne dovede u stanje socijalne prezaduženosti i u skladu sa tim svakom ponaosob pristupamo i definišimo njegove kreditne mogućnosti, kako se ne bi desilo da klijent dođe u situaciju da ne može da otplati svoja zaduženja. To je naša socijalna odgovornost, kaže Dejan Jurlina, direktor sektora za platne kartice Prokredit banke.
Ova banka je licencirana za izdavanje viza i masterkard, kao i nacionalne dinakard platne kartice. Debitne i kreditne kartice koriste građani, ali vlasnici radnji, preduzeća i poljporivredni proizvođači u 20 gradova u Srbiji.
Naš sagovornik objašnjava da građani imaju mogućnost, da po sopstvenom izboru, dobiju neku od debitnih kartica (dinakard, viza elektron ili maestro) otvaranjem tekućeg računa u Prokredit banci i to po izboru klijenta. Kreditne kartice viza klasik i masterkard strandard odobravaju uz limit od 3.000 evra, u zavisnosti od mesečnih primanja ili iznosa depozita koji klijent deponuje u tu svrhu. Minimalni iznos mesečne otplate kreće se u rasponu od pet do 20 odsto. Mesečne kamatne stope za kreditne kartice su od 1,35 do 2,80 odsto u zavisnosti od pokrića na kojeg je kreditna kartica izdata.
Raznolika ponuda
I pored dinamičnog razvoja prihvatne mreže za dinakard, viza i masterkard i dalje postoji mnogo prodajnih mesta u Srbiji na kojima se može platiti samo jednom karticom. Bankari očekuju da će se naši građani sve više orijentisati na korišćenje nekoliko različitih kartica, kako ne bi došli u neprijatnu poziciju da ne mogu kupiti robu ili usluge zbog toga što nemaju konkretnu karticu koju prima prodajni objekat u kojem žele da trguju. U Prokredit banci je svim klijentima ponuđena mogućnost da izvade i koriste ukupno pet kartica, debitnih i kreditnih, da bi na taj našin zadovoljili potrebe, ali u skladu sa finansijskim mogućnostima.
– Za građane i druge klijente veoma je važno da novac bude dostupan u svakom trenutku i to bez obzira na radno vreme banke. Posedujemo mrežu od 28 bankomata u Srbiji, a primetan je rast upotrebe platnih kartica iz dana u dan. Početak uvođenja kartica na naše tržište karakteriše veći broj tranasakcija debitnim karticama, koje se uglavnom koriste za podizanje gotovine na bankomatima i plaćanje manjih troškova, kaže Jurlina.
U ovoj banci očekuju da će upotreba kreditnih kartica biti sve dominantnija prilikom kupovine skupljih dobara, jer je za naše građane od velikog značaja mogućnost odloženog plaćanja. Kreditne kartice će uspešno preuzeti funkciju plaćanja na rate, a uskoro će ček kod nas, kao i u svetu, biti odmah naplativ.
Češće na bankomatima
Gotovina se u Srbiji može podići na više od 500 bankomata, koji su pravo rešenje za sve one koji ne vole da čekaju redove u bankama i žele da kontrolišu svoje troškove. Transakcija traje nekoliko sekundi na izuzetno preciznim mašinama, koje su u neprekidnoj vezi sa bankama i postavljeni su na gotovo svakom ćošku. Novac se dobija ubacivanjem kartice i unošenjem koda. Pare se ne zaglavljuju, a veoma retko u bankomatu zastane kartica i to u slučajevima kada je oštećena. Bankomati su programirani i da gutaju kartice ukoliko je koristi neovlašćeno lice. Kamerom se snima sve što se oko njih dešava, a novac je zaštićen od krađe, ako se desi obijanje bankomata.U trenutku nasilnog otvaranja bankomat se natapa mastilom i postaje neupotrebljiv.
Na početku upotrebe kartica u Srbiji korisnici kartica su uglavnom podizali gotovinu sa bankomata. Najčešće su jednom transakcijom podizali celokupna raspoloživa sredstva. Sada je situacija izmenjena.Oni koji koriste kartice uvideli su prednosti bankomata i mogućnosti da im je novac stalno na raspolaganju, te se, kako tvrde bankari, čeće opredeljuju za podizanje manjih iznosa, koji zadovoljavanju trenutne potrebe.
U EFG Eurobanci ista osoba može posedovati kartice u koliko god banaka želi, ali pored inicijalnih troškova koja svaka banka naplaćuje, banke proveravaju kreditnu sposobnost klijenta, uglavnom preko Kreditnog biroa. Za svaku karticu koju klijent poseduje obračunava se obaveza koja smanjuje kreditnu liniju dostupnu klijentu, tako da klijent često može da bude odbijen ako preda zahtev za treću ili četvrtu karticu po redu.
– U Srbiji su popularnije kartice koje su odmah naplative, a EFG Eurobank nudi viza i eurolajn kreditne rivolving kartice, bez depozita i mogu se odmah koristiti. Viza kreditna kartica se može koristiti u inostranstvu u preko 5.500 000 prodajnih mesta širom sveta. Kamatne stope u Srbiji su prilično visoke u poređenu sa drugim zemljma, i to najviše zbog inflacije i stalne devalvacije dinara u odnosu na evro, objašanjava Dimitros Tovil, generalni direktor Eurolajn ritejl servisa.
EFG Eurobanka pustila je u rad 15 bankomata, a u narednih mesec dana najavljuju postavljanje još pet novih. Prodajni tim banke uspostavlja svakodnevno odnose sa prodavnicama i dobavljačima usluga, kako bili konkurenti na tržištu usluga i ostvarivali dobru saradnju sa trgovcima.
Mirjana Vujadinović
[Ovu poruku je menjao Davor Vlajkovic dana 05.10.2005. u 10:15 GMT+1]