Malo zatišije pred buru u vezi Mastera kod nas. Trenutno su političari i prosvetna mafija okupirani drugim temema. Izbori, formiranje vlade , kosovo, korupcija, itd.
Da bi smo malo razbili monotoniju pogledajte ovaj članak koji je izašao u politici
http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=20796
TEMA DANA: Nostrifikacija diploma
Nema automatskog priznavanja diploma
Informacije o tome da li im se, gde i pod kojim uslovima diploma priznaje naši akademci saznaju uglavnom od drugara koji su se već snašli u belom svetu ili iz odgovarajućih službi tamošnjih univerziteta
Odluka grčkog Ministarstva obrazovanja da privremeno zabrani priznavanje diploma stečenih u Srbiji nije mnogo zabrinula strance koji studiraju na našim univerzitetima. Posledice ove odluke nisu mnogo zabrinule ni naše akademce koji se pripremaju za nostrifikaciju diploma, jer oni svakako moraju da prođu „hod po mukama” ukoliko posle diplomiranja požele da potraže posao u inostranstvu ili da na nekom od prestižnih univerziteta upišu postdiplomske studije.
Zato mnogi đaci u Srbiji jedva čekaju da se naš visokoškolski sistem uskladi s bolonjskim modelom i da 2010. godine i Srbija bude u jedinstvenom evropskom akademskom prostoru. Očekuju, naime, da će već tada diplome svih naših univerziteta biti priznate svuda u svetu, bez nostrifikacije i polaganja dodatnih ispita.
– Neće biti automatizma. Sve će zavisiti od naših studijskih programa. Ukoliko nam ti programi budu priznati, biće priznate i diplome. Zato Akreditaciona komisija i zahteva da svaki naš studijski program bude sličan sa najmanje tri studijska programa u svetu, od kojih su dva sa univerziteta iz EU, a jedan je sa visokoškolske ustanove izvan EU – obrazlaže prorektor Beogradskog univerziteta profesor dr Neda Bokan.
Informacije o tome da li im se, gde i pod kojim uslovima diploma priznaje naši akademci saznaju uglavnom od drugara koji su već otišli i snašli se negde u belom svetu ili iz odgovarajućih službi tamošnjih univerziteta, kao i iz informativnih centara pri tamošnjim ministarstvima prosvete.
Žale se da u svojoj zemlji takve informacije ne mogu da dobiju, uprkos tome što pri Ministarstvu prosvete Srbije postoji Enik centar (evropski informativni centar), a pri Beogradskom univerzitetu osnovan je Centar za razvoj karijere. To su za naš list potvrdile i Milena Damjanović, iz Enik centra pri Ministarstvu prosvete Srbije, i Marta Rakić, pi-ar menadžer Karijer centra.
Ni na Univerzitetu nema zvaničnih informacija.
– Sve što znamo znamo posredno. Uglavnom od bivših studenata ili čujemo od naših stranih kolega – kazuje prorektor BU.
– Hemijski fakultet u Beogradu je priznat u celom svetu. I to u potpunosti. Ne treba da se polažu nikakvi dodatni ispiti, ni za upis na doktorat, niti za dobijanje posla u firmama, kompanijama. Najbolji naši studenti tako odlaze u Ameriku, ali i u zemlje Evropske unije. Zato sada imamo problem podmlatka na fakultetu. Sve teže je i kada je u pitanju izbor asistenata – objašnjava profesor dr Živorad Tešić, dekan Hemijskog fakulteta.
– Postoje univerziteti u svetu koji osnovne studije beogradskog Elektrotehničkog fakulteta priznaju kao master studije, ali ima i onih koji zahtevaju da kandidat položi još neke dodatne ispite da bi mu se beogradska diploma priznala kao master. Ima, međutim, univerziteta koji naše studije priznaju samo kao bačelor, pa master mora da se upiše. Recimo, u Švajcarskoj, u Lugani, nisu diplomu našeg fakulteta priznali kao master – ukazuje Ivan Jovanov, student-prodekan Elektrotehničkog fakulteta.
– U Americi, Kanadi, Australiji, naša diploma se priznaje bez dodatnih polaganja ispita – kaže profesor dr Nevenka Žarkić-Joksimović, dekan Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu. Bez obzira na to da li je reč o zaposlenju ili o upisu postdiplomskih studija. A u Švajcarskoj, Španiji, Nemačkoj, Italiji, Engleskoj diploma naših osnovnih studija i do sada se priznavala kao master. Tako su naši diplomirani inženjeri mogli direktno da upisuju doktorske studije.
– Nijedan student nam se do sada nije požalio da diploma stečena na Univerzitetu u Novom Sadu nije priznata van granica naše zemlje. Mogu naši diplomci u svetu i da se zaposle i da nastave studije – ističe rektor profesor dr Radmila Marinković-Nedučin. – Ima, naravno, licenciranih zanimanja, kao što su, recimo, lekari, arhitekte. I ti stručnjaci onda moraju da polažu dodatne ispite za nostrifikaciju. Reč je zapravo o tome da se u tim zemljama štite određene profesije.
Na beogradskom Pravnom fakultetu ukazuju na to da i pravnici moraju da polažu diferencijalne ispite da bi nostrifikovali diplome, jer se pravosudni sistemi razlikuju od zemlje do zemlje.
– Radi nostrifikacije, uz diplomu studentima dajemo i dodatak diplome iz kojeg se može detaljno videti šta je sve diplomirani student savladao – objašnjava profesor dr Marko Backović, dekan beogradskog Ekonomskog fakulteta.
Aleksandra Brkić
[objavljeno: 26.02.2007.]
Lepo jeste merilo za istinito.
P.A.M. DIRAC