Citat:
acaradio: Moracu jednom da odradim test playera tako sto ce neko sa strane da mi pusta naizmenicno snimak iz vise razlicitih playera, ali da ne gledam u ekran, vec da se samo oslonim na sluh.
Sve vise imam utisak da je 70 % cele price o razlicitom zvuku na playerima ustvari psiholoski efekat, tj. da se utisak o zvuku promeni nakon sto VIDIMO da smo pokrenuli drugi player.
Pre bih rekao da 70% ljudi ne koristi ispravnu metodologiju u testiranju, ili nema dovoljno kvalitetne uređaje za reprodukciju.
Odavno je poznato (npr. Anali JAES-a za 1981) da u kombinaciji elemenata audio sistema uvek postoji, pored ostalog, i
kompenzacioni efekat, odnosno da neke mane jednog dela sistema ponekad maskiraju neke mane drugih delova sistema, ili ih potiru u celini ili delimično.
U našem slučaju neke mane softverskih plejera mogu da kompenzuju mane nekog konkretnog sistema za preslušavanje (prost primer: plejer naduvava bas, a sistem ga ne pojačava dovoljno, pa se u rezultatu dobije približno onoliko basa koliko treba).
Zbog toga je od ključnog značaja da hardverski elementi (računajući i analogna pretpojačala, pojačala snage i zvučnike) budu što kvalitetniji jer u tom slučaju imaju veoma malo mana, pa je i kompenzacioni efekat manji što čini da mane zvučnog izvora budu upadljivije - tj. budu lako uočljive kao mane samog zvučnog izvora.
Zato je veoma bitno prilikom testova obratiti pažnju na
tranzijentnost, jer se ona praktično ne može poboljšati mehanizmom kompenzacije. Tranzijentnost je, sa druge strane, dobra /=verna/ samo na (prilično) skupim uređajima.
U pogledu tranzijentnosti ubedljivo su najbolji cevni uređaji. A njih koristi zanemarljiv broj ljudi, možda manje i od 1 %.
Druga bitna komponenta je
akustička rezolucija sistema za reprodukciju. Sistemi male rezolucije reprodukuju relativno malo detalja, što različite izvore zvuka čini međusobno sličnijim, zbog čega je na takvim sistemima teže, a nekad i nemoguće, vršiti poređenja određenih kvaliteta različitih zvučnih izvora (u našem slučaju softverskih plejera).
Dakle, jednostavno
nema kvalitetnog testa bez kvalitetnih uređaja.
U takve uređaje se, praktično, ne može svrstati skoro nijedan analogni sistem dizajniran za korišćenje kao kompjuterska periferija. (A takve sisteme ima, recimo, oko 70-80 % korisnika).
Dakle, istina o kvalitetu nekog softverskog plejera ne leži, i ne može principijelno da leži, u odnosu mišljenja većine ili manjine.
Drugo, što se tiče metodologije - bilo koji iskaz o kvalitetu reprodukcije zvuka zasnovan mimo sprovođenja procedure abx testova je podložan placebo efektu i stoga
dodatno subjektivan (on je i inače uvek subjektivan jer se bitno zasniva na kvalitetu sluha i slušnog iskustva svakog ispitanika ponaosob).
[Ovu poruku je menjao draganmi dana 15.11.2007. u 11:38 GMT+1]