6a6ar09a BG
Član broj: 202029 Poruke: 80 195.252.125.*
|
Vidim da se o ovome (alternativni izvori energije) sve cesce moze cuti, i u privatnim razgovorima i javno, pa... tek par sugestija za sve one koji samastalno ulaze u ovakve projekte. Probacu da ukratko o stavkama koje su ovde pominjane.
---
Nosaci i stubovi za vetrenjace (vetrogeneratore, kako se kome dopada...) su jako vazan segment vasih projekata a
obicno se na njih obraca jako malo paznje.
Gledajte na stvari ovako;
- Ako napravite (ili kupite) generator losije izvedbe imacete manje energije,
- Ako vam propeleri nisu adekvatno uradjeni dobicete manji broj obrtaja tj. manje iskoriscen potencijal vetra
- Ako nemate odgovarajucu elektroniku - opet gubici... itd...
Ali
- Ako stub ili nosac ne izdrzi opterecenje vetra - NEKO CE POGINUTI
(isto vazi i propelere, odletece, i ukoliko pri tom potkace nekoga... razmislite...)
Da bih bio jos slikovitiji dacu vam primer;
Pre par meseci, u BG-u bese jedna kratka ali vrlo drcna oluja... Jedna od njenih posledica je i iscupano drvo u Prvomajskoj ulici, precnika oko 40cm. Drvo je bilo 6 do 7 metara visoko. Znaci, nije polomljeno nego iscupano.
Stanite kraj jednog takvog drveta, dobro ga pogledajte i razmislite o kojoj snazi se tu radi.
E, sada, kad razmisljate o pravljenju nosaca morate znati da to sto pravite nije namenjeno samo da drzi (nosi) tezinu vetrenjace vec mora izdrzati nalete vetra kakvi se mogu pojaviti jako retko ali... kada se ti udari dese, ako vas stub ne izdrzi em cete ostati bez vetrenjace, em cete mozda nekog ubiti.
Kada projektujete stub ili nosac ne projektujete ga za 99,9 posto vremena vec za onih 0,01 posto ekstremnih udara. Tek tada, ako izdrzi naletete vetra od 150 do 200km/h vas stub odnosno nosac se moze smatrati razumno pouzdanim.
(100% pouzdan sistem ne postoji)
Znaci ne zezajte se ako ne zelite da nekoga nosite na savesti.
Evo i jednog besplatnog prakticnog saveta. Otpornost stubova i/ili nosaca (bez obzira na materijal kojim je izradjen) moguce je relativno jeftino povecati celicnim sajlama. Najbolje je kuke za sajle postaviti na visini iznad druge trecine visine nosaca i razapeti ih pod uglom od 45 stepeni u odnosu na stub odnosno povrsinu zemlje. Sajle se ne kace pri samom vrhu da bi se zadrzao odredjen procenat elasticnosti koja je za stabilnost stuba podjednako vazna kao i cvrstina stuba.
(prakticno, ako podizete stub od 6 metara, negde oko 4,5 metara treba postaviti kuke ili alke za kacenje sajli a obim kruga oko stuba po kojem cete rasporediti (obicno se stavlja 4) ankere bio bi oko 9m. Ankere takodje treba uraditi na betobskoj podlozi (sto dublje to bolje). Sajla bi (za gore pomenuti primer) trebalo da bude precnika 8mm ili deblja.
(za primer pogledajte kako su konstruktivno reseni dalekovodi)
Na ovaj nacin cete dobiti i do 70 posto izdrzljiviji stub tj. nosac.
---
Jos jedna stvar koja se tice sigurnosti. U zakonodavstvu evropskih zemalja koji regulise ovu tematiku stoji da svaki sistem za generisanje energije iskoristenjem vetra mora imati BAR dva potpuno ne zavisna sistema za zaustavljanje uredjaja. Znaci obratite paznju da nije nephodno samo napraviti uredjaj koji ce generisati energiju vec je nephodno imati i KONTROLU na njenim radom.
Uzmite na primer situaciju; digli ste stubic na krovu ili u basti... na njemu vasa lepa vetrenjacica, zvrnada... vetar poceo da biva ozbiljniji i vi gledate kako sve pocinje da vibrira i zvizdi i... samo se pitate kad ce se raspasti. Ako nemate nacin da vetrenjacu zaustavite u svakom momentu - NE postavljajte je.
Postoje i mehanicke i elektronske izvedbe uredjaja za usporavanje i zaustavljanje a koje cete koristiti birajte sami ali jos jednom ponavljam, bez takvih uredjaja nemojte vetrenjacu pustati u rad.
---
Dalje, generatori za vetrenjace. Tokom poslednje decenije (od kako je talas iskoriscenja obnovljivih izvora energije iz Amerike zapljusnuo Evropu i ostale delove sveta...) razvijeno je vise vrsta generatora i moglo bi se citav roman napisati o tome (a ja nemam vremena...) ali stvari koje bi se dalo pomenuti su sledece;
Specificnost generatora za vetrenjace je to sto je potrebno naci optimalno resenje za iskoriscenje energije generisane na dosta sirokom rasponu broja obrtaja a u nasim uslovima, u Srbiji, potrebno je naci resenje koje ce biti fokusirano na manje brzine.
(Imamo relativno spore prosecne vetrove, 3 do 12 m/s sa udarima do oko 30m/s. Sve preko toga su ekstremi za nase podnevlje)
Znaci generalna instrukcija za one koji ce se samostalno upustiti u izradu generatora sa neodymium-skim magnetima bi bila;
- Sto veci broj polova (18, 24, 36... [da bi na malim brzinama dobili upotrebljivu energiju])
- Sto veci precnik generatora (na racun duzine)
- Tri faze, zvezda
- Sto bolji (N45, N50 ili N52) neodymium-ski magneti
(javite se ako nekom treba... mogu da nabavim dosta toga, mislim na razlicite dimenzije magneta...)
Pored toga postoje i razlicita konstruktivna resenja. Zbog jednostavnosti (vrlo, vrlo, vrlo uslovno receno) popularne su seme za izradu tzv. "pancake" generatora, generatora sa aksijalno usmerenim flux-om. Ljudi se varaju... postoje i vrlo jednostavne seme za izradu radijalno usmerenog fluksa (koji je punom snagom fokusiran na namotaje i u vecoj meri iskoristen) ali se takve seme retko vidjaju... jer podrazumevaju bolje poznavanje konstruktivnih resenja generatora uopste. Ako zelite da udjete u ozbiljnu pricu, da vam se investicija isplati, da maksimalno iskoristite potencijal vetra, da dobijete ozbiljnu kolicinu energije (30-50kw) onda zaboravite pancake generatore. To je za maksimalno par kilovata (sa razumnim precnikom do 50cm.), cak i ako koristite dupli rotor (dva rotora sa magnetima).
Postoji i jgrupa korisnika (npr. vikendasi) koji bi bili zadovoljni sa nekoliko stotina vati ili npr 1kw. U tom slucaju najbolje je koristiti PMDC motore. Svaki od njih je ustvari generator i ima ih jako dobrih. Dobrim se opet smatraju oni koji ce sto pre (na sto manjoj brzini) poceti da daju struju napona preko 13v i sto je moguce vise ampera.
Popularni su Ametek motori ali nisu najbolji. Najbolji za koje ja znam su Indiana General motori. Na svega 215 obrtaja daju 13v i par ampera a brzini oko 800 obrta daju ceo kilovat. Mislim da sam skoro video i neko poredjenje Ametek i Indiana motora pa ako nekom zatreba nacicu... Znaci ako vam je dovoljno da npr. u vikendici u kojoj nemate struju, osvetlite par prostorija, uvece pogledate par sati TV, i za jos kojekakve sitnice... ovi motori tj. generatori su odlicno resenje. Jednostavno, brzo i jeftino.
Ako nekom trebaju imam i jedne i druge (i Ametek i Indiana)... javite se. Svi su potpuno ispravni i testirani... a specifikacije mozete naci po netu...
---
Jos jedna generalna podela kada su u pitanju vetrenjace je;
- vetrenjace sa horizontalnom osovinom rotora i
- vetrenjace sa vertikalnom osovinom rotora
I jedne i druge imaju svoje prednosti i mane... ima puno toga napisanog po netu... Ukazacu samo na jedan aspekt koji cinimi se nije dovoljno obradjen. Naime, nije nikakav problem postaviti vetrenjacu u nenaseljenom delu, na ledini... i u tom slucaju OK je koristiti vetrenjace sa horizontalnom osovinom (onakve kakvu vecina podrazumeva kada se pomene rec "vetrenjaca"). Medjutim, u urbanim sredinama, u sredinama gde je neophodno izbeci propelere koji zvrndaju i koji predstavljaju potencijalnu opasnost za ljude dolazi do izrazaja nekoliko mogucnosti (konstruktivnih resenja) za postavljanje vetrenjace sa vertikalnom osovinom tzv. VAWT.
Da ne duzim... Moguce je i u urbanim, gradskim uslovima postaviti vrlo mocan sistem za generisanje stuje, koji nije opasan za okolinu, upotrebom VAWT resenja i dobro projektovanog generatora. Ako ima zainteresovanih za ozbiljne projekte ili ako ste spremni da investirate u proizvodnju ovakvih uredjaja (urbanih vetrenjaca sa vertikalnom osovinom kapaciteta 30kw)... javite se.
Ima jos dosta tema od kojih je svaka roman za sebe; konstrukcija propelera, kontroleri, skladistenje energije tj. baterije... itd. ali, malo sam pretipkao za prvo javljanje... i plasim se da cu neke smoriti :)
Pozdrav.
|