EKONOMIST - Rezultati poslovanja Telekom Srbije: Plodovi monopola
Telekom Srbije nedavno je pustio GPRS (tzv. 'drugu i po' generaciju mobilne telefonije), a ubrzo zatim (navrat-nanos, par sati pre Mobtela, cisto da se zna ko je prvi), i 3G - koji ce u Srbiji polupraznih dzepova malo ko koristiti u skorije vreme. Rukovodstvo Telekoma Srbije pre desetak dana objavilo je rezultate poslovanja ove kompanije u poslednje tri godine, i planove za narednu godinu, tako da je napravljen i prosek uradenog po zavrsetku 2004! Bazne stanice i dalje se pustaju punom parom, broj pretplatnika Mobilne telefonije Srbije raste, a predsednik UO Telekoma prilikom pustanja 3G rekao je da "nije rec o zurbi pred izbore, vec je u pitanju zavrsetak gradevinske sezone". Razlog sto je najvise rukovodstvo Telekoma objavilo detaljne uspehe u poslovanju takode nisu predstojeci izbori, vec to sto se mandat generalnog direktora Draska Petrovica blizio kraju.
Prema izvorima iz PTT-a, meta je pogodena: pocetkom prosle nedelje UO PTT-a (vecinskog vlasnika Telekoma Srbije) odlucio je da Telekomu predlozi produzetak Petrovicevog mandata za tri godine: verovatnoca da Telekom to odbije gotovo da i ne postoji. Dakle, nista se ne menja, osim ako postizborna situacija ne pokaze drugacije. Razlozi za ubrzan razvoj Telekoma ipak su nesto ozbiljniji i dugorocniji: citavo ulaganje u razvoj intenzivirano je da bi se kompanija pripremila za 2005. godinu, kad ce joj biti ukinut monopol na fiksnu telefoniju.
Sjajni rezultati
Prema osnovnim finansijskim pokazateljima poslovanja Telekoma u protekle tri godine, tacnije od promene vlasti u Srbiji, ova kompanija je ostvarila povecanje neto prihoda realno oko 30 odsto; 2000. godine Telekom je bio u gubitku oko tri milijarde dinara, a 2003. je neto dobit blizu 11 milijardi dinara (realna neto dobit je oko 4 milijarde dinara, prema recima Draska Petrovica, generalnog direktora Telekoma Srbija).
Realno povecanje imovine, kako procenjuju u Telekomu, od 2000. do danas je oko 20 odsto. Ukupne investicije u istom periodu bile su blizu 545 miliona evra (u 2000. godini manje od 75 miliona evra, u 2001. oko 95 miliona evra, u 2002. 195 miliona evra, a u 2003. godini cak 255 miliona evra). Plan za narednu godinu je da se investira citavih 360 miliona evra!
Na pitanje odakle Telekomu novac za investicije u ovakvim razmerama, direktor Direkcije za mreze Dragan Kovacevic za Ekonomist magazin kaze: "Sjajno poslujemo, sve investicije su iz sopstvenih sredstava. U pocetku smo imali vece troskove oko vracanja kredita, neke od njih smo vratili i pre roka, preostale redovno servisiramo. Poslovanje Telekoma je izvanredno, cak je i nas grcki partner OTE potvrdio da smo njihova najbolja investicija koju su ikad imali u svetu".
Uporedujuci sadasnju vrednost kompanije sa prethodnim godinama, u Telekomu kazu da je 1997. jedna akcija vredela 1.515 evra. Najveci pad vrednosti zabelezen je 1999. godine u vreme bombardovanja zemlje, svega 613 evra, a sada je 1.432 evra, uz napomenu da je 1997. godine kompanija imala imovinu i trziste na Kosovu, cega danas, naravno, nema. Akcije ove kompanije ne kotiraju se na berzi, a koliko je poznato, prethodnih godina nije bilo ni zainteresovanih kupaca po cijim bi ponudama trzisna cena mogla da se odredi. Rec je, kako kazu u Telekomu, o "knjigovodstvenoj vrednosti koja se dobija kad se neto kapital podeli sa brojem akcija", te se navedene vrednosti mogu tretirati kao interna odrednica.
Fiksna blista
Celokupan sektor telekomunikacija u Srbiji nije bas na zavidnom nivou u poredenju sa razvijenim svetom, ali se Telekom polako "dize na noge", da bi po isteku monopola mogao da se suoci sa konkurencijom (diskutabilno je da li je u redu da za to koristi monopol). Uglavnom, to sto je glavni kupac proizvoda mnogih domacih preduzeca odlucio da "odresi kesu" - obradovalo je upravo proizvodace: raniji nizak stepen ulaganja Telekoma u razvoj direktno se odrazavao i na njihovo poslovanje.
U 2003. godini Telekom je bio narocito aktivan, a otuda tvrde kako to ranije nisu mogli - jer ih je kocio italijanski partner. U ovoj godini izgradeno je 416.784 ekvivalentna pretplatnicka prikljucka, sto je veliki skok u odnosu na 2002. godinu, kad ih je izgradeno svega 53.250, ili godinu dana ranije - 43.773 (ukupno 513.807). Plan za 2004. godinu je 524.662 ekvivalentna prikljucka, sto ce biti vise nego za prethodne tri godine. U realizaciji plana domaci proizvodaci bi trebalo ravnopravno da konkurisu sa stranim, bez davanja bilo kakvog prioriteta domacoj proizvodnji. Realno gledano, male su sanse da se izbore sa velikim svetskim kompanijama, poput, recimo, Simensa, sa kojim Telekom ima sve bolju saradnju. "Sa cene od 110 dolara po liniji, koliko smo placali Simensu 1996, preko 90 dolara 2002, sad smo dosli na cenu od 60 evra po liniji, pri cemu je doslo i do unapredenja tehnoloskih resenja i podizanja kvaliteta", kaze Dragan Kovacevic, i dodaje da je zahvaljujuci smanjenju
cena bilo moguce kupiti "ovolike prikljucke".
Sto se tice broja novih korisnika u fiksnoj telefoniji, u poslednje tri godine prikljuceno ih je 234.685, od cega samo u 2003. godini 114.420. Plan za narednu godinu je 167.833, pa je izracunato da ce prosek biti sto hiljada novih pretplatnika godisnje.
Dok je u 2001. i 2002. godini broj zamenjenih analognih prikljucaka digitalnim bio zanemarljiv (19.540, odnosno 12.826), u 2003. supstituisano je 256.664 analogna prikljucka digitalnim, tako da je sada digitalizovano 64 odsto mreze. Plan za 2004. godinu je 264.359, tako da ce procenat digitalizacije po isteku monopola biti 74 odsto, sa akcentom na vece gradove (Beograd, Novi Sad, Nis), gde bi trebalo da se digitalizuje celokupna mreza. Uprkos ovako impozantnim brojkama, gradani Srbije i dalje nisu zadovoljni kvalitetom usluga fiksne telefonije, a nezadovoljstvo je narocito izrazeno kod stranih poslovnih ljudi koji se nalaze u Srbiji: njihove najvece primedbe kad je rec o uslovima za poslovanje - odnose se upravo na telekomunikacije! Osim sto je za dobijanje fiksnog broja i dalje potreban "neko da pogura", sto se na ISDN prikljucak ceka i do sest meseci, sto za rad preko Interneta treba imati dobre zivce, mnogi su svedoci pucanja fiksnih telefonskih veza sa prvom jesenjom kiso
m. Uz sve to, mnogi su skloni da zamere Telekomu sto na racun sopstvenog razvoja koci razvoj drugih koji bi hteli da se bave slicnim poslom, pod parolom zastite monopola cak i tamo gde on nije jasno definisan (o sukobu Telekoma sa VoIP provajderima znaju vec i vrapci na grani: tesko je bilo objasniti da li prenos glasa preko IP protokola potpada pod monopol Telekoma ili ne, jer u vreme pisanja Zakona o sistemima veza, koji jos vazi, ta usluga nije postojala, pa su jedni tvrdili da je dozvoljeno njome se baviti, jer je Zakon ne obuhvata, a drugi da nije, jer je ni u Zakonu nema!).
Mobilna cveta
Uporedujuci trenutno stanje u Mobilnoj telefoniji Srbije sa 2000. godinom, Drasko Petrovic je rekao da je danas mesecni prihod od mobilne telefonije isti kao ondasnji prihod za godinu dana, ali nije precizirao o kom se iznosu radi. Broj odbijenih poziva onda je bio 70 odsto, a sada je manje od 0,5 odsto. Tadasnja pokrivenost teritorije bila je 38 odsto, a sada je 78 odsto. Broj pretplatnika je sa 440.000 porastao na 1.700.000. Pokrivenost stanovnistva je 95 odsto. Broj roming ugovora sada je 134 (2000. je postojao samo jedan). Za ovako dobro poslovanje njihova konkurencija tvrdi da treba zahvaliti tome sto je MTS u sklopu Telekoma i nije prinuden da placa interkonekciju na relaciji mobilni-fiksni pozivi (za svaki minut ostvarenog saobracaja na istoj relaciji, Mobtel placa Telekomu za koriscenje fiksne mreze 2,8 dinara). MTS bi, prema novom Zakonu o telekomunikacijama (koji se ne primenjuje dok se ne osnuje Agencija, kojoj je vreme za osnivanje vec isteklo!), trebalo da se izd
voji kao samostalno preduzece, posle cega nece biti prelivanja novca (predvidena je, inace, podela Telekoma na fiksni, mobilni deo i Internet). Na pitanje da li MTS placa interkonekciju, Drasko Petrovic je rekao kako se mobilna i fiksna telefonija "knjigovodstveno vec vode odvojeno i kad je rec o osnovnim sredstvima, ali i o saobracaju, a kad Zakon o telekomunikacijama pocne da se primenjuje, mobilna ce se odvojiti kao posebno preduzece". Time je prakticno potvrdio da MTS zaista nema nikakve troskove vezane za interkonekciju.
Na tvrdnju Telekoma da je "dominantni Internetprovajder sa medunarodnim vezama", Internet provajderi odgovaraju da "nije dominantan - nego iskljucivi, odnosno jedini", posto je "jedini nacin da se provajder prikljuci na Internet u svetu - osim ako ima satelitsku stanicu - da to uradi preko Telekoma; cak je onemoguceno to uraditi preko Crne Gore".
Od 360 miliona evra, koliko je planirano za investicije u sledecoj godini, verovatno ce oko pola otici u mobilnu telefoniju, s obzirom na planirano povecanje broja baznih stanica za citavih 160 (kazu da jedna kosta oko milion evra). Realno bi bilo ocekivati da se oko 10 miliona evra ulozi u Internet, a ostatak u fiksnu telefoniju, izgradnju pristupne mreze i ostalo. S obzirom na visinu dosadasnjih investicija, postoje nedoumice oko toga kakva su ovlascenja generalnog direktora Telekoma kad je rec o samostalnom potpisivanju ugovora u ime kompanije, bez zasedanja Upravnog odbora: postoje tvrdnje da generalni direktor bez odluke UO, prema Statutu kompanije, moze da potpisuje ugovore u vrednosti najvise 50.000 evra. Postavlja se pitanje kolike su bile vrednosti dosadasnjih nabavki - ako je to tacno, s obzirom da je od 2000. godine UO zasedao cetiri puta.
I tako, Telekom Novu godinu docekuje sa dobrim rezultatima, i jos boljim planovima. Planove ce verovatno ostvariti. Zahvaljujuci monopolu.
Ima se, moze se.
Lela Sakovic
Preuzeto sa
http://www.isp.org.yu/press.html