Citat:
Braksi: Inicijator uvodjenja novog kalendara nije bio Milankovic to je besmislica, jer onda bi bio uveden upravo njegov kalendar a ne gregorijanski.
Pa, i jeste prihvaćen njegov kalendar, a ne gregorijanski.
[quote]
Braksi: No, sada ono najvaznije. Glavni argument da je papski kalendar bolji je u upravo ovaj:
Citat:
Nedeljko:
Citat:
Nedeljko: Za razliku od gregorijanskog kalendara koga je uveo papa koji je bio hrišćanin, julijanski je uveo Julije Cezar, koji je bio mnogobožac, pa je crkva glatko prihvatila taj kalendar.
E, sad vidi kako vadiš citate iz konteksta. Napisao sam
Citat:
Nedeljko: Pitanje kalendara nije versko, već praktično pitanje. Za razliku od gregorijanskog kalendara koga je uveo papa koji je bio hrišćanin, julijanski je uveo Julije Cezar, koji je bio mnogobožac, pa je crkva glatko prihvatila taj kalendar.
Dakle, to je bio argument da to nije versko pitanje, već praktično pitanje (kada je mogao da se prihvati kalendar Julija Cezara koji je bio mnogobožac, po čemu ne može papski ili bilo koji drugi), a ne da je gregorijanski kalendar "bolji". Naprotiv, u vezi toga sam napisao:
Citat:
Nedeljko: Što se racionalnosti tiče, nije postojao nijedan racionalan razlog ni za gregorijansku reformu, pa nšta. Potpuno je svejedno koji će se kalendar koristiti. Ne postoje"tačniji" i "manje tačni" kalendar, kao što ne postoje ni "tačnije" i "manje tačne" jedinice za merenje dužine ili bilo čega drugog.
kao i
Citat:
Nedeljko: Kalendar može, a ne mora da se menja.
Dalje, u vezi ovoga
Citat:
Braksi: Cezar je uveo kalendar ne zbog pravoslavlja vec za drzavne potrebe. Takav kalendar se slucajno komotno uklapa u pravoslavno bogosluzbenu godinu i to zbog pravila pashalije koje je starije dogmatsko pravilo od onog o ne prihvatanju papskog kalendara (jer je papa tek kasnije i promenio kalendar), a to je:
ZABRANA SLAVLJENJA USKRSA pre ili zajedno sa jevrejskom Pashom.
Zato pravoslavne crkve nisu menjale to pravilo pa tako Grci (Bugari i Rumuni) slave uskrs kao i ostali pravoslavci ne bivajuci pri tom dosledni i ne sledeci gregorijanski kalendar sasvim. Iz ovog kosmara proistice drugi problem, a to je skracenje petropavlovskog posta kod novokalendaraca i dr.
ako bi se poštovala sva pravila sa Nikejskog sabora o praznovanju Uskrsa, Uskrs se ne bi nikada ni slavio, a ako bi se slavio, datum slavljenja bi se češće poklapao sa gregorijanskim Uskrsom, nego sa julijanskim. Pravila o praznovanju Uskrsa sa Nikejskog sabora su jednostavno protivrečna, a i ako im se progleda kroz prste u vezi protivrečnosti, dobijaju se sasvim drugi datumi od ovih kada se Uskrs slavi bilo gde. Evo pravila:
1. Određivanje datuma Uskrsa ne sme imati nikakve veze sa jevrejskom Pashom.
2. Uskrs mora pasti posle jevrejske Pashe.
3. Uskrs mora pasti posle prolećne ravnodnevnice za koju se kanonski uzima 21 mart.
4. Uskrs mora pasti u nedelju.
5. Uskrs pada u prvu nedelju počev od prvog punog meseca posle prolećne ravnodnevnice.
6. Za pun mesec se računa da pada 14 dana posle mladine.
7. Za Mesečevu fazu koja se vidi uveče na nebu smatra se da pripada sutrašnjem danu.
Pravila 1 i 2 se međusobno isključuju, što tadašnje vladike nisu bile u stanju da shvate. No, ako odbacimo pravilo 1 ili "smatramo" da je u saglasnosti sa pravilom 2, tj. da iz njega "proističe", šta onda?
Pod prolećnom ravnodnevnicom se podrazumeva 21 mart, tako da je nevažno kada astronomski ona zaista pada. 21 mart se jednostavno uzima kao definicija prolećne ravnodnevnice za potrebe računanja datuma Uskrsa. No, za mesečeve faze ništa tako ne piše, tj. ravna se prema stvarnoj mladini. Šta misliš, da pravoslavna crkva konsultuje opservatoriju ili se oslanja barem na amaterska posmatranja Meseca? Ne, napravljene su tablice računanja datuma Uskrsa prema tablicama Mesečevih mena koje je napravio neki aleksandrijski astronom u trećem veku (277 godine) i po kojima se Mesečeve mene ponavqaju periodično na svakih 19 godina. To jeste približno tačno, ali postoji neka greška koja se vremenom nagomilava, tako da ono što kažu te tablice odavno nema blage veze sa stvarnim Mesečevim menama, tako da odavno nisu više u skladu sa odlukama prvog vaseljenskog sabora održanog 325 godine u Nikeji.
Teolozi pitanje kalendara smatraju sekundarnim i tercijalnim. To se lako može promeniti. Stvar je u tome da se odluke vaseljenskih sabora ne mogu menjati na saborima nižeg ranga, a pravoslavna crkva ne želi da održava vaseljenske sabore sama. Dakle, mnogo se pališ na nevažne stvari.
Citat:
atelago: Ma nije valjda? Kalendar se
mora usaglašavati sa periodom obilaska Zemlje oko Sunca.
Ako to ne činimo onda nam i ne treba - brojaćemo dane i gotovo, a periodičnost vremenskih uslova
i posledice te periodičnosti nas ne interesuju???
Vremenski uslovi ionako nisu periodični. Niko ko se intersuje za meteorološke prilike ne gleda u kalendar, već prati vremensku prognozu koja se oslanja na meteorološka merenja i proračune, a ne na kalendar. Stari Egipćani su imali kalendar čija godina je imala uvek usto ttrajanje koje nije bilo ni 365, nego 360 dana. Oni su smatrali da im je praktično da broj dana u godini ima veliki broj delilaca. Prolećna ravnodnevnica obrne ceo kalendar (dakle, prođe kroz sve mesece) za 70 godina. Znaš li koliko je ta civilizacija dugo trajala?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.