Miladinovic Miladinovic
Član broj: 33748 Poruke: 1892
|
Naravno, HD, EPG, više audio "podnosilaca" savršeno rade i u T1, to zapravo i nije deo tog standarda. Postoje mnogo razloga zašto sadašnja mreža još uvek ne funkcioniše dobro.
1) U DVB-T1 mreži u multipleksu su išli RTS-ovi kanali plus Avala, od 2008 i RTS HD. Multipleksiranje kanala je radio RTS, još davno, za potrebe "dotura" slike analognim predajnicima miktrotalasnim vezama i optikom. S te strane problemi multipleksiranja su vec bili rešeni.
Jedan od problema koji su se pojavljivali tokom prelaska neposredno pre i posle jeste pri ubacivanju novih servisa u multiplex i problem sa adaptacijom linkova na nekoj relaciji. Pojedini kanali su ubačeni u poslednji čas. Zašto ne znam, Pink je svoj link uradio samo mesec dana pred gašenje analogije, a dopis su dobili još 2012, dakle, 3 godine ranije koji su naravno sabotirali. Mnoge regionalne i lokalne tv stanice su dobile dozvole, prvo od REM-a, pa onda i od RATEL-a bukvalno neposredno pred gašenje analogije! Ja sam se stalno pitao zašto linkovi nisu urađeni ranije i zašto se čekalo minut do 12, ali ti mediji nisu znali da li ce iole dobiti mesto u muxu, i za sve to su krive iste institucije.
2) DVB-T1 nije nigde radio ozbiljno kao SFN, gde se javljaju problemi sa sinhronizacijom. Naime, dva predajnika emituju na istom UHF kanalu, a opet moraju da budu vremenski sinhronizovani sa cljem da prijemnik može odabrati jedan od njih sa lakoćom, a ne da vrše ometanje jedan drugog. SFN mehanizmi su usavršeni u T2 u odnosu na T1, drugim rečima, ovi problemi bi bili još više izraženi da je instalirana T1 mreža sa istim SFN planom! S tim u vezi njihovo iskustvo ne bi igralo značajnu ulogu, jer ionako nisu imali.
3) DVB-T1 je išao mahom sa svojih antnenskih sistema malom snagom (pomocnih antena), pa s tim u vezi nije bilo problema sa spajanjem više predajnika na jedan antenski sistem. Sistem Rudnik - C.Vrh (Jagodina) je jedva završen na vreme, radilo se 24č dnevno da bi se ispunila želja političarima da bi "tobože" objavili kako su prešli na digitalnu pre roka (iako defakto se to još nije desilo, te imamo npr. neke stanice kao TV Duga Požarevac, koja i dalje emituje na UHF 47). Problemi ove vrste bi postojali i da je mreža bila T1, to nema apsolutno nikakve veze sa standardom modulacije, itd.
Postoje tu još uvek neki koncepcijske greške. Npr. cene emitovanja su formirane bez uvida u realno stanje. Drugim rečima, sa tehničke strane JP ETV trenutno ne košta više dali u Muxu1 emituje RTS HD ili ne emituje. Cene se uošte ne sklariju (naniže) sa brojem servisa koji se emituju.
Dalje, kapacitet jednog muxa prema izabranim zaštitim parametrima modulacije i zaštite iznosi oko 36-40Mbps (nisam siguran, to su menjali). Umesto statističkog multipleksiranja kanala (dakle, bitrate se dodeljuje na osnovu trenutnih zahteva), kod nas je PRAVILNIKOM propisano da SD kanal ima protok u T2 mreži 2.2 Mbps! Drugim rečima, iako imaju 36Mbps raspoloživih, oni koriste za 7 nacionalnih kanala svega 15.4 Mbps! Zašto, ne znam?!
Drugi problem jeste distribucija sadržaja ili dotur kanala do mesta gde se vrši multipleksiranje. Svaki kanal je zasebni MPEG-TS (transport stream), što je zapravo kontejner koji sadrži video stream, n-audio streama, teletekst stream, subtitle strema, data stream (za interaktivne servise),... Prema tome svaka tv stanica bi trebala kreirati svoj TS kontejner koji bi mogla urediti tako da pruži sve te usluge. Međutim, ETV ili već čiji stručnjaci su smislili da TV stanice nikako ne doturaju svoj program šaljući svoj TS stream, već isključivo kao u analogiji su zahtevali SD-SDI vezu. SDI veza za SD kanal iznosi oko 275Mbps, što je studijska veza i malo je realno da će neko raditi distribuciju svog programa na tom nivou do headenda ETV-a. Potom, ETV koristi svoje H.264 enkodere isključivo. Ovakav vid topologije onemogućava laku implementaciju dodatnih servisa, a i smanjuje kvalitet slike. Praksa je da se H.264 enkoder nalazi u oktviru stanice, a ne na udaljenom mestu. Blizina enkodera izvoru je ključna, posebno kod stanica koje još imaju analognu produkciju.
Sadašnji mreža izgleda ovako TV stanica - svoj lokalni enkoder - link - terminacija - sdi - enkoder ETV - multipleks, a moglo bi se svesti na tv stanica - enkoder -link multiplex. Da ne govorim koliko visetruk prolaz kroz enkoder doprinosi kvalitetu slike itd. (najezim se kad vidim da postoji tv stanica - analogni link - etv enkoder multiplex, na kraju slika nikakva).
Bilo je ciljeva, predloga da se ceo MUX1 sastoji isključivo od HD kanala, 720p je sasvim solidno. To ce biti podsticaj tih tv stanica da streme tome i bar reprodukuju sadržaj sa Plazout-a u HD formatu (budimo realni sada jedan HD playout košta par hiljada evra). Iako je SD, ako je studijski format 4:4:4 odnosnom semplovanja, upscale na HD (uz korigovanje prenosne trase) bi dao dosta nešto bolji kvalitet slike.
Preduslov je korekcija cenovnika JP ETV. Zašto, pa zato što će prihod države (a ETV je javno preduzeće) od prodaje licence za LTE 4G u bandu 700* i 800 biti preko 100 miliona evra godisnje, a da prstom ne mrdnu. To je defakto ukraden spektar od nekadšnjeg TV spekta, te se u mnogim zemljama deo novca od toga odvaja za pokretanje besplatnih servisa (kanala) tipa dokumentarnih, sporstskih itd. kao besplatnih u terestrijalnoj mreži ili deo odvaja javnom servisu. Kod nas verovatno ništa od toga.
*upotreba T2 standarda nam je omogućila da možda među prvim u Evropi očistimo i band 700, tako da ih možemo ponuditi odmah na tenderu.
|