A što se tiče našeg "preslovljavanja", sećam se starijih programa i skripti koji su konvertovali latinično "dj" u ćirilično "đ", verovatno su autori smatrali da je to potrebno, pošto je postajo popriličan broj tekstova u kojima su korišćeni karakteri kao što su "č,ć,ž", ali je umesto "đ" pisano "dj" (što neki čak i danas rade). Međutim, šta ako "dj" u tekstu predstavlja "dj" i u ćirilici, a ne "đ" (recimo na ijekavskom: djevojka, nakon takve konverzije u ćirilicu daje "đevojka" :)
Problem sa "dj" i "đ" je malo kompleksniji. Ne sećam se priče oko toga kako je "dj" pretvoreno u "đ", ali pretpostavljam da je to uradjeno po uzoru na Vukovu reformu ćirilice ("Jedan glas - jedno slovo"), ali je ostalo da se koristi i jedan i drugi oblik. Ali...
Ko god se detaljnije bavio ovom problematikom, svakako zna da postoje razni dijalekti u svakom jeziku, pa i u našem "jeziku naroda i narodnosti". Tako recimo mi kažemo "detinjstvo", u BiH je to "djetinjstvo", ali nikad nisam čuo da iko kaže "đetinstvo", pa čak ni u Crnoj Gori, gde se "djed" zapravo kaže "đed" i sl.
Problem je u onima koji su te konvertore pravilli i njihovom limitiranom znanju, odnosno laičkom pristupu rešavanju problema, koji se naprosto ne može rešavati "dovoljno dobrim" pristupom bez upotrebe rečnika, ali tako se to radilo u to vreme, a tako je i dan danas.A to "dovoljno dobro" je ponekad apsolutno pogrešno. U svakom jeziku postoje pravila, ali i izuzeci (osim možda u japanskom), a to je isto tako i u pismu. Da nije tako, danas bi imali savršen kompjuterski prevod, savršeno prepoznavanje i sintezu govora...
Analogno tome imali bi i sarvršen program za prepoznavanje slova, rukopisa, autopilota za vožnju automobila, kamiona, letelica, autonomnih robota koji bi se snalazili u svim situacijama kao i ljudi... Ali jednostavno nije tako i teško da će ikada i biti tako, jer je jednostavno nemoguće isprogramirati da se reagije "ispravno" u svakoj mogućoj situaciji. Često to "ispravno" postupanje i nema veze sa logikom, već isključivo intuicijom, koju je nemoguće isprogramirati.
Neuronske mreže i AI rade na sasvim drugom principu, ali to je opet limitiran matematički proces kojim se dolazi do "približno dobrog" rešenja na osnovu "učenja" na primerima i to isključivo jednog specifičnog problema. Ali to je već sasvim druga priča...
[Ovu poruku je menjao chris6212 dana 20.11.2022. u 03:19 GMT+1]