Posle SOPA, PIPA i ACTA, stiže još kontroverzniji zakon: CISPAPoslije SOPA, PIPA i ACTA, stiže još kontroverzniji zakon:
Izgleda su zastupnici u američkom Kongresu odlučili, na ovaj ili onaj način, ukinu dosadašnje poimanje koncepta privatnosti na internetu i vlastima omoguće neograničen uvid u svu online komunikaciju svojih građana.
Nakon što su notorne SOPA i PIPA neslavno propale zbog masovne pobune internet zajednice, u američkom Kongresu već kruži prijedlog zakona HR 3523, poznatiji kao CISPA, koji je po svemu sudeći puno gori i opasniji od prethodnih.
Cyber Intelligence Sharing and Protection Act, odnosno CISPA, jedan je od prijedloga zakona na temu sajber sigurnosti među kojima se trenutno vodi bitka u Kongresu, a CISPA u toj bitci nažalost vodi. Riječ je o prijedlogu zakona koji će, ako bude odobren, vlastima omogućiti apsolutan uvid u svu komunikaciju. Zasad je CISPA dobila podršku preko 100 zastupnika i na dobrom je putu da se ubrzo nađe na Obaminom stolu u iščekivanju završnog potpisa koji će joj podariti život. I smrt internetu kakvog smo dosad poznavali.
Internet provajderi i kompanije će morati da vladinim agencijama dostavljaju i sve tražene podatke o korisnicima čim ove to zatraže. Naravno, sve pod egidom borbe protiv sajber terorizma. Nejasan tekst prijedloga zakona ostavlja ogroman prostor za tumačenje određenih stavki, zbog čega će doslovno svaka komunikacija unaprijed moći da bude okarakterisana kao potencijalna prijetnja.
Osim toga, CISPA trenutno ne navodi koje će sve agencije imati pravo da traže te podtake, ali je jasno da će primarni recipijenti biti Nacionalna sigurnosna agencija i DOD Cybercommand. Zanimljivo je i da u prijedlogu zakona stoji da će se podaci koristiti u svrhu sajber sigurnosti, "ali i druge svrhe po potrebi". Isto tako, ne predviđa se postojanje nikakave kontrole nad tim ko će sve u tom procesu imati uvid u informacije, kako će se koristiti i kako će se spriječiti zlopotreba.
Kendal Burman iz Centra za demokratiju i tehnologiju kazala je da CISPA omogućava da se suspenduju svi drugi zakoni i ograničenja iz sfere građanskog i kaznenog prava.
Istog su mišljenja i u Electronic Frontier Foundationu, koji navodi da "CISPA efektno stvara izuzetak u svim postojećim zakonima u ime sajber sigurnosti".
"Ne postoje nikakve restrikcije oko toga koje informacije mogu biti prikupljane, zaustavljene, cenzurisane, izmijenjene i korištene, dokle god postoji tvrdnja da je to motivisano sigurnošću", stoji u njihovoj izjavi.
Burman upozorava da bi CISPA već sljedećeg mjeseca mogla biti stavljena na glasanje, te je neophodno ponovo ovu temu otvoriti u javnosti, kako bi se stvorila kritična masa koja će ovaj opasni prijedlog zakona srušiti dok ne postane prekasno.
"Ako postoji jedna lekcija koju smo naučili na slučajevima SOPA i PIPA, onda je to ta da kad Kongres pokuša da donosi zakone koji će pogoditi internet korisnike, internet zajednica obraća pažnju", kazala je Burman.
U Velikoj Britaniji je u toku završna izrada prijedloga zakona o sigurnosti, koji ide dalje i od CISPA-e i koji će vlastima omogućiti nadzor nad bukvalno svom elektronskom komunikacijom građana.
Imajući u vidu da ni priča o ACTA-i još nije završena, nameće se jasna poruka - ovo su trenuci u kojima se lomi budućnost interneta, ali i samog koncepta građanske privatnosti i granica koje se nameću intruziji vlasti u živote građana.
Stoga opuštanja nema, nova runda borbe za slobodni internet je počela.
