Windows vs. Linux? Iskustva?

To jeste cesto tako, ali nije uvijek, caboom. Superiorna tehnologija ne garantuje bolju prodaju (najcesce dovede do toga, ali garancije nema). "Dovoljna upotrebna vrijednost" (potreba zadovoljena na kratke ili duge staze) po najmanjoj cijeni, ja sto to razumijem.

A, sad te shvatam - dakle, ti, kao i Linus Torvalds se nadas da ce embedded hardver postati toliko jeftin da ces moci da teras sub-optimalnu OS budzevinu i da to "nekako radi" - mozda ne kao custom-tailored hard-RTOS kao, npr, WCE ili QNX - ali "sasvim dovoljno" za Joe Public, average usera.

Well... well... vidi, to moze da uspe, ali znas kako - samo ako nema konkurencije koja ce slucajno da koristi ta bolja resenja u svojim proizvodima - posto ce konkurencija uvek biti jeftinija od te sub-optimalne budzevine jer je TCO embedded uredjaja kompleksna cifra, ciji je inicijalni deo (pocetna ulaganja) skoro irelevantan parametar daleko bitniji parametri su cene hardvera/silikona, potrosanja baterije i sl....

Mislim da potcenjujes mogucnost komercijalnih firmi tipa Microsoft i QNX da smanje redist-fee do nivoa kada tebi kao ISV-u/IHV-u to uopste nije bitan parametar - na kraju krajeva, cena u skupljem hardveru da bi Linux mogao da radi podjednake mogucnosti je daleko veca od te razlike koju Linux navodno dobija cinjenicom da je royalty-free.

Da se mi vratimo na realnost, Apatrid - kao osoba sa odredjenim iskustvom u cutting-edge embedded / smartphone / PDA proizvodima, kao i osoba sa iskustvom sa razno-raznim OSS alatima i sistemima reci cu ti par stvari:

- Netacno je da Linux ima iste performanse kao komercijalna resenja (sa ovim se verovatno slazes)

- Zbog ovoga su komercijalna resenja jeftinija, jer je TCO tih resenja manji (jeftiniji hardver, manja potrosnja i sl...)

- Linux productivity alati (kompajleri, alatke) kao i veza sa ISV-ovima su 0 (i slovima: NULA) u poredjenju sa, recimo, Microsoftom - a to direktno ubija time-to-market i mogucnost egzistencije tebe, kao ISV-a / IHV-a - cena razvoja vrtoglavo skace ako tebi treba inzenjer-nedelja za OSS feature za koji ti treba inzenjer-dan za, recimo, WCE feature.

To sto ti pricas su, jednostavno, Forward Looking Statements i to vrlo klimavi Forward Looking Statemetns - shvati da vecini firmi trosak za profesionalni RTOS i/ili embedded OS uopste ne predstavljaju bitniju kategoriju - a o kvalitetu razvojnih alata ni nema potrebe da pricam.

Sve to sto pricas me tako podseca na cuveni "iPod Ogg Player" projekat - koji je u stvari embedded Linux + Ogg dekoder za Apple iPod - koji radi playback u 80% real-timeu... najjace je sto se to na slashdotu fura kao "Linux Ogg Player for iPod' - iako niko normalan ne moze da slusa muziku u 80% realnog vremena (8 sekundi se dekodira u 10 sekundi)

Toliko o tome - kad ne bude ovako kako sam opisao, onda napisi :)

Pazi - ne bih sad ni pocinjao uopste o mogucnostima arhitekture Linuxa kao platforme za neki ozbiljan digital rights management iliti cuvanje prava autora sadrzaja - a bez toga za Holivud nikada nece biti cak ni "dovoljno dobar" a kamo li "odlican". Svet se seli u digitalnu sobu - a DRM je osnova buduce digitalne sobe.

A da... gurui ce to napisati :) Jednog lepog dana...

I hate to say it - i ja licno bih voleo da je drugacije, ali ja pricam ovako kako je danas - to sto ti pricas je nesto sto mozda, i to samo mozda - ako sve bude super, bude - jednog lepog dana.

---

pa obicno se odredjena tehnologija ne razvija bez potrebe trzista za istom Apatrid. za sve postoji razlog, pogotovo kada neko investira odr. kolicinu novca. linux TCO, sa sve besplatnim OS-om i razvojnom platformom i svim slobodarskim pricama je veoma diskutabilan.

---

I, da, finalno - taj dan o kome Apatrid prica - kada ce (ako ikad) black-linux-box sa prosecnim office/home aplikacijama biti "sasvim dovoljan" i "sve sto treba" za joe publica znaci samo jedno:

Ta tehnologija ce postati comodity - sto bi se reklo, u tom momentu, ta tehnologija ce biti u svojoj finalnoj fazi - posle "mature", i te lepe boxove nece proizvoditi i prodavati Apatrid iz sumovite Kanade - vec Cui-Min-Li iz Guandonga koji ce samo ukljuciti svoju masinu na mega-stanc hardvera sa sve farbanjem + brandovanjem i, naravno, kloniranjem ROM-a bez obzira kakav OS trci unutra - slobodarski ili ne.

U tom momentu cu, bar ja, svakako pozeleti da se bavim necim drugim u zivotu. Para za kreativne ljude tada u tom poslu svakako vise nece biti.

---

oh happy day... za IBM i drugare.

---

Pa ja i nijesam rekao da sam "prodavac", pobogu :)

Rekao "radim u prodaji i tehnickoj podrsci". To je, do zadnjeg detalja, tacno. Na cemu insistirate, da u prodaji rade samo prodavci i da samo onaj ko sklopi deal prodavac?

Pa, formalno, nasi prodavci ne sklope deal, vec to uradi neko od budza u formalnoj ceremoniji potpisivanja ugovora.

Pravnici, naprimjer, nijesu dio prodaje, jer je njihov posao u organizaciji mnogo siri od samog pisanja dokumenata oko prodaje. Da je neki specijalizovan za te domene, zaposlen u mom dijelu firme, imao bi pravo da kaze "radim kao pravnik u prodaji" i da to bude tacno. Svi oni koje vecina organizacija okupi u tu "sales" kao svoj division jesu (dio "prodaje").

Nasa sekretarica, takodje radi u prodaji. Prodje kroz trening za rad sa kupcima, nauci sto treba a sto ne treba reci, postara se za kupca (nadje koga treba da odgovori, bilo gdje u organizaciji) kad nas nema. Podje na sajt gdje ce bit demo/prezentacija, sa nama je na standu kad se izlaze, odgovara na pitanja kad je frka i premnogo je ljudi u okolini. :)

Da nije nje i njenih intervencija, ne bi prodavali koliko prodajemo.

Ja, naprimjer, kad nema prodavca (ako ima, obavezno usmjerim na njega) u okolini odgovaram i na pitanja mogucnosti isporuke produkta, sto su cisto finansijsko/poslovni domeni. Kazem, svi prodavci su bili FAE (osim onih koji su primljeni naknadno iz drugih firmi, ali je to strahovito mali broj ljudi).



Ivane, ja da ovakva situacija sa licencnim pravima iskoci pred nasu firmu, istog momenta bih digao dzevu da mi dovuku pravnika da da tumacenje do kraja. Da me korisnik pita sto mislim o tome, rekao bih mu ovo isto, zalozivsi svoj ugled kod njega iza tog svog misljenja. Ne tuzio mene niko, na "mom" (da ga imam) hotmail servisu, duboko zakopan i ne bas ocigledan da se nadje, bi bila kopija BSD licence, najmanjim mogucim fontom prikazana.

Sto se trendova tice, ovdje sam dokumentovao pojavu nasih BSP-jeva za linux, valjda je jasno da je neko u organizaciji pravio istrazivanje prije nego sto je to uradjeno. Valjda je jasno da je Gartner bio na raspolaganju nekome ko je to uradio? Valjda je jasno da organizacija, cije sam funkcionisanje objasnio, preduzima ovakve poteze poslije snimanja situacije na terenu, kod korisnika?

Ja ne mogu dalje da od toga da idem, sem da se krijem iza generalizovane price "svi prelaze" ili ukazivanja na javno raspolozive produkte za koju me niko ne moze optuziti da krsim NDA.

Mi nijesmo cio market, nas udio u trzistu je tacno definisan Gartnerovim podacima (kojima ocigledno imas pristup), jer je Gartnerova tehnologija u tom segmentu egzaktna (mi podnosimo izvjestaje investitorima, cipovi se ne prave u "kucnoj radinosti").

To je jedina cifra koju ja mogu da ponudim. Izvolite, pregledajte sajtove proizvodjaca hardvera, od Intela, preko nas, Broadcoma, japanaca pa tjeraj do sjutra ujutro, koliko su zainteresovani da njihov silikon bude podrzan pod Linux.

Ako se to radi zbog 0.9% marketa, onda se o hiper zavjeri radi.

Ne znam za tebe - ali da ja pravim milione dolara na mom sajtu ne bi bilo nista vise od onoga sto je regulisano ugovorom - ko je bre BSD pa da ja njima poklonim "media coverage" za nesto za sta nisam obavezan ni ugovorom ni licencom ni zakonom da uradim.

Primeti da gomila firmi trci na BSD sistemima, i BSD + Apache je osnovica web-serving sistema - malo ko to pise na sajtu... proveri po bankama i sl..

Nego je MS jednostavno hteo da izbegava los publicitet - naravno da ceo "community" ima pik bas na MS - a ne na neku banku i sl, iz prostog razloga sto "community" ne insteresuju pare (inace bi tuzili MS za stetu koja se DESILA) vec lecenje licnih kompleksa nize vrednosti.



Ok allright - ali koji je vas ukupan market share? Mislim, ti zaista mislis da su neki profesionalni i jeftini SOHO market u kojima embedded Linux doista bitniji od 1% ukupnog embedded marketa?

Mislim, da li imas predstavu koliko se mobilnih telefona proda godisnje?



Fine with me - zato ja citiram neke koje ne obavezuje NDA i koje koriste drugi (Gartner)



:-)

Cuj - mislim da ti ili ne razumes ili namerno precutkujes segmentaciju trzista - tacno je da TI, Broadcom, Intel i sl... nude Linux kompajlere i podrsku za svoja DSP/embedded CPU resenja - ali to je samo zato sto postoji odredjeni segment industrije (profesionalni i R&D) u kojima ima smisla koristiti Linux zbog bitnosti pocetnih ulaganja u proof-of-concept - to su "reference board/reference design" ploce koje kostaju dosta - i gde ima smisla usparati gomilu $$$ na licence za kompajlere, debagere i sl.. cisto da bi se implementirao neki proof-of-concept.

Kada to predje u production, tj. kad se dokaze da postoji prospekt zarade love - taj tvoj fini TI reference board od $10,000 se ocas posla pretvara u production-ready mobilni reference design od $50 - na kojem, o da, ne trci Linux ;-)

Trik pitanje je - sta mislis zasto? :)

---

mislim da ce se ovo tesko desiti iz prostog razloga sto linux razvoj nema nikakvu preciznu "viziju" sta zapravo zeli da postane. to je zapravo i osnovni problem modernog open source razvoja, pored druge cinjenice - ociglednog nedostatka development radne snage. software devel je jos uvek full time job, veoma mali broj studenata i studentskih projekata zaista moze da postane nesto vise od paper-for-a-grade skupa ispisanih papira, a nisam siguran da postoji dovoljno developera na platnom spisku kompanija koje investiraju u open source razvoj da bi linux postao specijalizovano resenje i nesto sem low-cost, low-purpose spin-off resenja. trziste postoji, ali je prilicno usko i nedefinisano, a da budem iskren nije onaj segment koji mene preterano zanima.

---

Izvinjavam se, morao sam danas da zbrisem, odgovaram na sve interesantne dijelove na koje nijesam dosad imao prilike da odgovorim, nesto od toga se pojavilo dok sam kucao svoju zadnju poruku i nijesam stigao da odgovorim.



U pojeftinjenje hardvera ne vjeruje samo Linus Torvalds, Ivane. Govorim po sjecanju, moze se desiti da sam pobrkao ime, ali mi se cini da je cak i Balmer (ili neko drugi iz MS) nedavno pricao o "sub $100 PC". Pojeftinjenje hardvera je norma, mi danas na stolovima vozimo masine koje su se nekada s pravom nazivale "superkompjuter".

Sto se price o "sub-optimalnoj budzevini" tice, tu se vracamo opet na glediste da je Linux zarobljen u vremenu i prostoru, na neki cudan nacin sustinski sprijecen da se transformise. Na stranu sto je takav stav o poprilicno dinamicnoj prici kao sto je OSS (cak, ja mislim da mu je to komparativna prednost) meni cudan, ali te opet upozoravam da je stav zastario, na primjeru onog Nortel uredjaja. Ono se ne pravi sa "sub-optimalnom budzevinom". Ne znam koliko je uopste linux (u pojavnoj formi kakva se srijece "u divljini") danas, ali to sto je uradio Nortel definitivno mora da otvori da bi ga prodao kao "standardizovan OS buducnosti za telco upotrebe", polazeci od pretpostavke da sam u pravu kad procjenjujem sto je Nortelova igra tu (vidjeti moje prethodne poruke).

Ljudi, MS je postao veliki jos u vrijeme DOS, zar to nije bila "sub-optimalna" arhitektura za vecinu operativnih sistema koji su tada postojali? Od onda do dana danasnjeg, evoluirao je u nesto u sto se vecina vas danas "kune". Nemam ja problema sa tim sto tako razmisljate, ali nikako ne mogu da razumijem otkud vam ta ubijedjenost da do evolucije OSS rijesenja jednostavno ne moze da dodje, posebno sto postaje ocigledno da komercijalni igraci utrcavaju u te domene?



Ni najmanje, Ivane, ni najmanje. Obaranje cijene kao odgovor na finansijske izazove "royalty free" modela Linuxa sam ja vec na ovoj temi sam naveo, budi ljubazan i pogledaj unazad.

Ja ovdje povlacim analogiju na vec poznati slucaj koji je vec protutnjao preko nase industrije, a cini mi se i preko embedded trzista u cjelini: GCC. Cijena kostanja kompajlera je samo na pocetku bila problem. Ono sto danas imas je da je strasno tesko od kompajlera napraviti paru. Mi imamo dosta dobar kompajler koji nudimo, danas nam se desavaju paradoksi da nas se pita koliko je "GCC compatible"?

Problem je sto stabilizacijom OSS rijesenja i indirektna "cijena" tog rijesenja pada, jer je ona izrazena ekstra radom tvojih inzenjera da se sa problemima u toj infrastrukturi nosis.

Na primjeru Nortela, koji je vec platio cijenu uvodjenja OSS rijesenja u produkciju (eto uredjaja, to je javna stvar), njemu je dalja cijena proliferacije te tehnologije unutar organizacije sve manja i manja. Novi projekti ce imati manje problema, jer je neko vec stabilisao okruzenje.

Takvom razvoju je prakticno nemoguce parirati na duge staze, bar je bilo nemoguce parirati GCC-u. U krajnjoj instanci OSS rijesenje postane prakticno besplatno (da, dan danasnji ima bagova koje ekipa u nekoj firmi otkrije u GCC, ali je to sum, jedan ili nijedan godisnje na primjerima koje ja znam).



Mislim da tu razlicite firme nalaze razlicitu racunicu. Da je to apsolutna istina, prica o Linux u embedded svijetu bi bila napustena vec danas.



Ivane, to je mozda tako u domenima u kojima MS igra, PDA/telefoni. Mada se Linux telefoni i dalje pojavljuju, tako da ocigledno ima ekipe kojoj ta racunica ne mirise.

Alati koji su na raspolaganju ekipi koja radi razvoj na Nortelovim uredjajima se NIJESU PROMIJENILI od trenutka kad su koristili Windriver. Tamo niko, ali bas niko, jos nije poceo da prica o carrier-grade WinCE.



Meni je "vecini firmi trosak za RTOS i/ili embedded OS ne pretstavljaju bitniju kategoriju" poprilicno cudna konstatacija, priznati moram. Poslije "kolapsa balona" 2000, ja jednostavno ne znam za korisnika koji nije usao u mod rezanja gdje god se moze. Na nesto sto obara produktivnost (time unosi trosak) se ne prelazi, tako da je jedino objasnjenje da do nikakvog obaranja produktivnosti nije ni doslo.

U mom svijetu su inzenjeri koristili Sun stanice i alate koji na tome trce. Cisco nedavno prebacio 2000 svojih inzenjera na Linux? Budi ubijedjen da oni nijesu to uradili ako ce do obaranja produktivnosti doci.



Prvi put cujem da su portovali Ogg na iPod, ali stvarno. :) Milo mi je cut da im treba malo veca procesorska snaga, ali zbog nekih drugih razloga ;). Razlika u cijeni do jaceg procesora je, oh, tako zanemariva na jednom primjerku... (:evilgrin:)



Molim? :)

Kakve crne veze arhitektura Linuxa ima sa stvarima koje se prirodno implementiraju u hardveru, pobogu? Pa sta ti mislis, da samo Microsoft razmislja o definisanju hardverske platforme koja vodi racuna o IP-u?

Pa da li ti vjerujes da bilo kakav softverski koncept moze da ti obezbijedi zastitu IP-a? :)

Ti ces, majstore, da se jednog vrlo skorog dana probudis u svijetu gdje je bilo kakva prica o sticenju autorskih prava bespredmetna. Jer se autorska prava nece stititi pricom, nego necim sto ne moze da se razbuca softverskim alatima. Mark my words.

Ne sto sam ja nesto previse pametan, nego sto citava americka industrija u ovom trenutku strahovitu muku muci sa odrzavanjem tehnoloske distance prema novopridoslima.

Problem je stari model racunarstva, univerzalni procesor. Na procesoru trci kernel koji je svima dostupan i na kome se ne prave pare. Ono sto je kriticno je u hardveru, duboko zakljucano. Tvoj softver bez tvoje kutije ne moze da radi.

A kako se zakljucava, tu puteve krce ljudi iz satelitskih set-top boxova, koji stite veoma unosnu industriju od hakeraja, Scientific Atlanta i ekipa. To treba da cujes sto rade, ja sam sa stolice pao kad su pricali kakve sve peripetije moraju da izvode da nadmudre isto tako sposobnu ekipu koja im cacka hardver.

Ovo je, priznati moram, najinteresantnija poruka na koju dosada odgovaram i mislim da zadire u sustinu neosnovanosti straha od OSS-a.

Prvo, vecina stvari koje se danas prodaju, bar hardverskih, se i danas sklapa u Kini, zar ne? Tamo je jeftinije da se human-intensive work radi, ali je kolicina para koje oni uzimaju mala u poredjenju sa vrijednoscu koja se stvara u dizajnu.

Drugo, jednostavno postoji prag osjetljivosti ispod koga se nista ne postize obaranjem cijene. Spomenuli ste "kineske rutere"? Vjerujete li vi meni da ja u kuci jedan uredjaj nemam koji nije Linksys? Zasto, uopste, da se akam sa tamo nekom nepoznatom igrackom ako imam brandname za par dolara vise? Linksys jos propao nije, ne?

Trece, na trzistu postoji mjesto za "najjeftinije sto moze" modele, ali postoji i klijentela koja ce da plati razlicite dijapazone snage, integracije i funkcionalnosti opreme.

Cetvrto, moda i gdje se ta moda stvara. Koji je od kineskih proizvoda "cool"? iPod jeste.

Peto. Danas ti postoji barijera da prodas kompleksno i specijalizovano softversko rijesenje. Barijera je ta da sto ti je produkt skuplji, to je veca sansa da ce neko da hakuje tvoj softver. Neke zuboboljne zastite sa dongle dodacima se uvode, ali i one bivaju razbucane, prije ili kasnije? Podizanjem uloga u igri zakljucavanjem kljucnog IP (IP kao intelectual property, da ne bude zabune) u hardver integrisan u tvoj sopstveni box, takve prepreke prestaju da postoje, i tacka. Ti mozes da otvoris kod kernela, ako ima entuzijasta koji ce na tvom hardveru da gone FTP server (a platili su cio box, i softver i hardver), pa da li si ti blesav da im to sprijecis? Evo vam na, pravite modifikacije koliko hocete! Napravite novi i sareniji UI, crnu ili sarenopirgastu pozadinu za dugmice, I don't fucking care (cak mi je i milo da vi podignete upotrebnu cijenu moje kutije).

Ljudi, OSS je samo jedna strana tih promjena koje nadolaze. Ponavljam vam jos jednom, svi ti komercijalni igraci koji se okupljaju oko OSS i o Linuxu pricaju, ta ekipa je SVJETLOSNIM GODINAMA od Stallman-a i GPL-a.

To nije "smrt industrije". Te apokalipticne najave su obican FUD. To sto je implementirano u OSS jeste nesto sto je ionako dio "naslijedja svih", na kernelu se poslije 60 godina postojanja racunara pare ne prave.

Ali nagore, nagore nema limita.

Takva samo-destrukcija je nemoguca. Da ta prica o "dzaba softveru" prodje, niko vise ne bi upisivao nase fakultete, jer od toga ne mogu da se prave pare i to bi, na duze staze, dovelo do potpune degradacije OSS (jer ako nema skilled ekipe, odrzavanje degradira postojece rijesenje).

Ja ne precutkujem, moguce da ne razumijem, dovoljno pisem da stavove o mom razumijevanju ili nerazumijevanju moze da formira svako ko ovo cita.

U svijetu u kome egzistiram je Linux kao proof of concept APSOLUTNO NEINTERESANTAN ako nece trcati na krajnjoj masini. Trziste je postalo nemilosrdno, proof of concept se radi na nekom general-purpose racunaru, ako i tamo. Da se istestiraju performanse jednog softverskog paketa, uz neke aproksimacije koje POTPUNO iskljucuju uticaj okoline , ako je ikako moguce. Single task, scheduler zeznut da ne otme kontrolu, takvi nekakvi radovi.

Sistemi koji se implementiraju i softver koji na tome trci je toliko kompleksan da je nemoguce unaprijed (dok hardver ne postoji) odrediti ciljne performanse ako se OS i infrastruktura izmedju pilot projekta i ciljnog produkta razlikuje. To je totalno drugacija dinamika sistema, rezultati na jednoj i drugoj platformi su "Bog i sesirdzija".

A bez pouzdane metodologije da se unaprijed odredi sto ce da zadovolji zahtjeve, projekt je maltene unaprijed osudjen na propast.



Ako nijesi znao, mi smo maltene eksluzivni snabdijevac za Motorolu (ciji smo dio bili donedavno). Otkako smo se odvojili, nema otpora prema nasim produktima ni kod ostalih proizvodjaca (koji su nas prije posmatrali kao konkurenciju) tako da je pomalo bespredmetno pricati o nama kao o igracu koji je van tih domena.

Takodje, ne prolazimo lose ni u auto-industriji, gdje maltene se ne vidi kraj novim i novim potrebama za silikonom.

Telefoni i PDA su veoma hot (cisti PDA je vrsta u izumiranju, koliko sam shvatio, ali telefoni/komunikatori koji imaju i sve funkcije PDA se samo tako prodaju) trziste, ali "embedded" je mnogo sire od toga, Ivane.

Vidi ovako, nas menadzment, 24/7, ima pristup bazi podataka svih prodatih cipova. U toj bazi, zato sto je to dio posla ekipe kao ja (ali ja tamo vidim samo svoje korisnike, ne cijelu sliku), svaki dizajn ima zakacen za sebe operativni sistem na kome se to radi, vrijednost deal-a, projekcije prodaje u buducnosti. Na tim podacima se primarno zasniva vodjenje firme, odluke sto i koliko se pravi, kad cega koliko treba, odrzava se neprestani pipeline i maksimalna efikasnost fabrika. Meni i ovakvima kao ja, ciljni OS jednostavno ne moze da se sakrije. Prije ili kasnije, ja cu indirektno da saznam sto to oni rade, sve da se trude da sakriju, a niko to ne radi, zbog NDA.

Ja svojim executives ne mogu da prodajem idealisticku pricu, jer se podaci o stanju na trzistu prikupljaju iz vise izvora i vrse se "checks and balances". Meni ne pada na pamet da svoju karijeru zalozim iza nekakvih pockanih nalozenosti na ideje, nezavisno od toga na cemu trci moja privatna masina kuci.

Mi smo u Linux vodama, uprkos 0.9% i uprkos tome sto vrlo dobro znamo sto je Gartner. Ja sam tu sekundarna i irelevantna spodoba.

Uh, Apatrid,

Napisao si jednostavno previse toga - procitao sam sve, ali jednostavno nemam vremena da na sve to odgovaram.

To make long story short - ne slazemo se fundamentalno, ja baratam sa trenutnim ciframa velikih IT istrazivackih kuca i nekim svojim iskustvom - ti baratas sa tvojim ciframa iz svog sales-portfolio-a, i sa forward looking izjavama kako ce Linux magicno "evoluirati" uz pomoc armija OSS develoepra i velikih kompanija koje ce to zdusno finansirati.

Ko je od nas u pravu? Pa , znas kako - to sto ti pricas se zaista mozda moze desiti, ja u to ne ulazim jer se ne bavim sportskom prognozom i odavno sam naucio da se analiticarstvo nekad i ne isplati, tj. da moze debelo da pogresi - ono sto ja znam je da to danas ne postoji, i, ne, ja nemam iste podatke kao ti da mogu da poverujem da ce se to uopste ikad desiti.

Ko ce od nas biti u pravu - time will tell :)

Mislim, cisto da ne bude zabune - i ja gde mogu furam linux kao jedan dodatni deo strategije - ne zato sto mislim da je to "next big thing since the sliced bread" i sto ce dovesti do "idilicnog vremena gde ce OS biti commodity sa beskonacnim poolom OSS know-how-a" vec zato sto mozda, samo mozda - doticna stvar i bude sposobna da napravi neki ozbiljan novac i postane siroko popularna u segmentu koji mene zanima... Sorry, do sad to vidjam samo u starim pozutelim brojevima Linux Journala iz 1999, mada bih licno voleo da stvar bude bar malo drugacija - zbog trzista cisto.

over and out.

Da parafraziram Nemanju - "cifre, molim"... za prognoziranje nemam vremena, mozda jednog dana ako postanem placeni IT konsultant.

---

hm, apatrid, sve ovo sto si napisao deluje prilicno neozbiljno sa SBBKBB pretpostavkama da ce se pojaviti prince charming i probuditi usnuli linux na kojeg je svet samo cekao.
ja nigde nisam video tech & brojke. u sustini ja nemam problema da koristim linux i ono sto oni nazivaju POSIX layer-om i maltretiram se sa portabilnoscu, kao i da sredjujem probleme od verzije do verzije gcc-a, ali nisam siguran da je mnogo njih spremno da to plati. po bankama i velikim klijentima stvarno nisam vidjao linux osim u lab uslovima, koje obicno ne prolazi.
dakle, tech i brojke, a ne price o usnulom...

---

Dobro, slazem se sa Ivanom da ova diskusija polako odlazi u corsokak, uspio da svoje sagovornike iz rovova pogleda u sadasnjost i proslost pomjerim nijesam, da "zatvorimo poruku u boci za neka buduca vremena" i da nakon par godina ponovimo ovu diskusiju, ES ce bit u okolini, a nadati se da cemo i mi i da cemo imat volje i zelje da pogledamo sto smo i kako razmisljali.

I jedan i drugi sagovornik su svoje zadnje poruke zavrsili insistiranjem na banalizaciji moje price tipa "prince charming" i deklarisali moju pricu kao poprilicnu bajku i "cardak ni na nebu ni na zemlji" koji je zasnovan na pogresnim temeljima, pa je stoga visina cardaka irelevantna.

Posto i ja hocu da zatvorim ovu diskusiju, a cini se da efekta nema da nastavljam diskusiju jer kod sagovornika nema poriva (koj cu klinac ja da drvim svoje slovo sam), ja cu odgovoriti rekapitulacijom mojih teza, bulleted form, i tu stati.

- Dominantnu racunarsku platformu odredjuje i hardver i softver, okrsaji Win-Lin za desktop postaju bespredmetni jer je to okrsaj za platformu koja ce ionako bit marginalizovana.

- "Microsoft era" u kojoj jos uvijek zivimo je pravilno definisana kao MS/PC era, po dominantnom softveru ali i dominantnom hardveru koji je obiljezio.

- U tu eru smo usli kad je cijena hardvera pala toliko da obican covjek moze da ima racunar, da "racunar" nije nesto sto postoji u klimatizovanim prostorijama velikih firmi i sto samo velike firme mogu da posjeduju. Tu eru, sa cisto hardverske strane, je sustinski obiljezila cinjenica da je hardver jos uvijek dovoljno skup da se koristi tako da se hardver centralizuje (imas jedan pc) i na njemu izvrsava sav softver.

- Iz te ere, sa hardverske strane, ce se izaci kad hardver postane bagatelno jeftin, a softver pocne da se razvjencava od interesa za "centralno mjesto za racunarske potrebe" u domu potrosaca. Izlazak iz prethodne ere forsira, takodje, i corsokak u koga nas je dovela piraterija. Ja pirateriju kao danasnji fenomen zovem "softverskom piraterijom" jer je upravo to i karakterise, jednom razbucani softver ima smisla reprodukovati hiljadu puta, jer je hardver na kome se izvrsava isti.

- Prethodnu, "PC eru" je obiljezio trend standardizacije hardverskog okruzenja, svi smo tjerali Intel arhitekturu procesora, ne sto volimo Intel ili sto alternative ne postoje, vec sto je nase hardverske potrebe definisala potreba da se hardverski resursi centralizuju u jedan ili vise PC-a, kojima je glavna odlika bila da "na njima trci sve". Standardizacija (ne i unifikacija, to nije isto) hardvera, da bi doslo do divergencije i procvata softvera.

- Trend u buducnosti ce bit divergencija hardvera, jer sto je hardverska platforma moje kutije vise "divlja", to je smanjena mogucnost hakeraja. Standardizacija se seli u domene koji postoje iznad hardvera a ispod aplikacija u kojima je sadrzana softverska vrijednost. U operativni sistem. Operativni sistem mora da se standardizuje, da bi oslobodio i hardver i softver da divergiraju potpuno slobodno.

- U cijeloj toj prici i prelasku na novi model, OSS je sekundarni igrac, OSS zajednica u danasnjem smislu gaji ideale i poglede koje je vrijeme pregazilo, jer i oni baziraju svoju pricu na hardveru proslosti.

- Sudbinu OSS a i komercijalnih rijesenja nece odrediti tehnicka superiornost danas, sjutra ili za par mjeseci. Odrece ih sustinska pripremljenost za svijet koji ce izroniti u buducnosti.

- OSS model je za komercijalne igrace od interesa samo u DOMENU STANDARDIZACIJE, osisan od zubobolje zvane GPL (nju je vec vrijeme pregazilo, niko me nije pitao kako, pa valjda niko ni ne sumnja) ili ideala o svijetu u kome je softver "dzaba". Softver nece bit dzaba, bas naprotiv. Softver ce da zgrce vise para nego danas.

- Da bi novi svijet izronio, potrebno je da se zadovolje i hardverski i softverski preduslovi. Zahtjevi su da i softverska i hardverska infrastruktura pojeftine do bagatele, da se pojavi hardver koji se ne reciklira (u smislu, na njemu se ne izvrsavaju nove verzije softvera), vec se BACA i kupuje se novi uz novu verziju softvera.

- Sa softverske strane, proizvodjaci infrastrukture koji prodaju svoj OS po "royalty fee" modelu na duge staze jednostavno ne mogu da prate. OSS rijesenja, na duge staze, pokazuju tendenciju da postanu strahovito jeftina i konkurencija komercijalnog softvera prestaje jer je nemoguce konkurisati stvari koja radi a kosta prakticno nista.

- Microsoftov poriv da sve zakljuca u svoje vode, da za standard proglasi svoja tehnicka rijesenja, da taj novi "svijet kutija" definise kao svijet u kome svaka kutija izvrsava jedan, Microsoftov softver je osudjen na propast, ne zbog ideala OSS zajednice, ne zbog tehnicke superiornosti ili inferiornosti u poredjenju sa drugim softverskim platformama, vec zbog toga sto se kosi sa interesima ostalih igraca. Standard mora da bude otvoren i dostupan svima, Microsoft-ovi "standardi" to ne mogu da budu.

- Standardizovani OS je sustinska potreba. Taj standardizovani OS se danas zove Linux, ali je od sudbine Linuxa potpuno razvjencan jer da, naprimjer, QNX otvori svoj kernel, cijela prica moze da se promijeni u dva dana. Sve je pitanje sto ce veliki broj komercijalnih igraca, koji tu potrebu za jeftinim, univerzalno raspolozivim i dobrom softverskom infrastrukturom osjecaju prihvatiti kao standard.

- Potrebe industrije i potrosaca, a ne OSS zajednica ili Microsoft ili inzenjeri kao mi, ce definisati hardver i softver buducnosti.

- OSS model je superioran mehanizam za isporuku i dolazak do standardizovane softverske infrastrukture buducnosti, jer daje najjeftiniji krajnji rezultat, koji ce, na kraju, da radi sto treba.

Apatrid over and out.

Svoje sagovornike pozivam da svoje stavove o buducnosti izloze u slicnoj konciznoj formi (ali da ne diskutuju po mojim tackama vec da svoje poglede uoblice u alternativni sistem, da se ne rasplinjujemo daljom pricom) i da na taj nacin stavimo tacku na ovu diskusiju. Da zatvorimo "poruku u boci za buducnost".

Nope axez, ti si savršen primjer da informatički potpuno nepismena osoba može koristiti linux.

Tipičan primjer zealotizma, "Svi mi znamo da se duboko dole u windozima krije gomila open-source koda, samo što nitko, eto, nema dokaza".

Sjećate se prije 2 god kad je leakao dio izvornog koda windoza, i kako su zealoti "jedva čekali" da netko "tko zna" komenira taj "loš c/p" kod, i kad su praktično svi članci koji su ga komentirali pisali da je maximalno profi napisan, komentiran i strukturiran?

I da naravno, ništa BSD koda nije nađeno u kritičnim OS dijelovima.

Poznato je da su neki mali mrežni utilityi (ftp.exe i šta ja znam već šta) pod BSD licencom, ali cijeli mrežni stog (AFD, NDIS, TDI, TCPIP.SYS, Winsock) sadrži 0% open source koda, i generalizirati tu tvrdnju da "MS krade open source kod" je vrhunac bezobrazluka.

Nitko ne k**** Linusu što je DOSLOVNO bio maznuo BSD networking cijeli, a kad MS uradi nešto 100 puta bezazlenije, odmah svi uaaaaaaaaaaa.

Ne treba MS-u gomila lošeg koda, ima on svoje inženjere koje za to plaća.

Ma kad je MS kupio Hotmail, on je bio 100% hostan na raznim unixima. Proces prebacivanja na win2k/win2k3 se odvijao postupno:

http://www.securityoffice.net/mssecrets/hotmail.html

Samo je za MS jako loš PR čim se u medijima spomene da on koristi bilo šta na open-source tehnologijama :) FUD, ništa više.

Pa da :) Primjera je u povijesti mnogo, Alpha AXP vs. Pentium, OS/2 vs. Windows 3.x... (sad bih ja bio zloban i rekao Windows vs. Linux, ali to bi značilo da je linux superiorniji, a što svi dobro znamo da nije :)

Ima tu još i puno faktora...mada ja mislim da fragmentacija koju uzrokuju gomile "sam svoj majstor" distribucija i raznih pseudostandarda kojih se nitko ne drži, te ti "junoši" koji nemaju blage veze o pisanju kvalitetnog bugfree koda više štete nego koriste zajednici.



Intelov kompajler je daleko najbolji u industriji i komercijalan je. Onaj kome je do brzine, znat će platiti za 10-15% brži izvršni kod.



Nope, ali kombinacija sw/hw može. MS to sad i radi sa NGSCB.



A što ako ni kernel nema privilegije pisanja po Nexusu? :) NCA procesi su zaštičeni i izolirani od ostatka OS-a i svakoga tko želi šnjofati što oni rade.



Evo prije 2 tjedna sam te pitao statistike o nezaustavljivom linuxu, vidim da ih još uvijek nisi stavio.

0.9%

Amen to that .

PS. Sorry, bilo je toliko jache od mene

Rekoh, ne treba MS-u gomila lošeg open-source koda, ima on svoje inženjere da ih plaća za kvalitetan kod. Šteta je što reducirana forma ove izjave ima ambiguous smisao ;)